{"id":3312,"date":"2026-06-18T16:48:32","date_gmt":"2026-06-18T16:48:32","guid":{"rendered":"https:\/\/bolteuropa.com\/?p=3201"},"modified":"2026-06-18T17:09:53","modified_gmt":"2026-06-18T17:09:53","slug":"nicholas-christakis-konferencija-o-ai-usmjerenom-na-drustvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/2026\/06\/nicholas-christakis-konferencija-o-ai-usmjerenom-na-drustvo\/","title":{"rendered":"Nicholas Christakis &#8211; Konferencija o AI usmjerenom na dru\u0161tvo"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-embedpress-embedpress aligncenter\" data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\" data-embed-type=\"Youtube\"><div class=\"gutenberg-block-wraper  \"><div class=\"position-right-wraper ep-embed-content-wraper   \" style=\"position:relative;display:inline-block\"><div class=\"ose-youtube ose-uid-76a3e2a920e4ecdd804e333bc88b9fe2 ose-embedpress-responsive\" style=\"width:600px; height:340px; max-height:340px; max-width:100%; display:inline-block;\" data-embed-type=\"Youtube\"><iframe title=\"WI3EGnXAerk\" allowfullscreen width=\"600\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/WI3EGnXAerk?feature=oembed&color=red&rel=1&controls=2&start=true&end=true&fs=1&iv_load_policy=1&mute=1&playsinline=1&autoplay=0&modestbranding=0&cc_load_policy=0\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; encrypted-media;accelerometer;autoplay;clipboard-write;gyroscope;picture-in-picture clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" referrerpolicy =origin loading=\"lazy\" style=\"width:600px;height:340px;max-width:100%;\"><\/iframe><\/div><\/div><\/div><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] iframe{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embedpress-yt-subscribe iframe{\n                        height: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube > iframe{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-giphy img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-google-docs img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive.ose-google-photos{\n                        height: 100% !important;\n                        max-height: 100% !important;\n                    }\n\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages iframe,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .getty{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    <\/style><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] img.watermark{\n                        display: none;\n                    }\n                    \n                    <\/style><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikola Christakis: [00:00:05] U redu, ljudska bi\u0107a su ugra\u0111ena u socijalne mre\u017ee, a te mre\u017ee se podvrgavaju vrlo posebnim matemati\u010dkim, biolo\u0161kim i socijalnim principima. I sve vi\u0161e dodajemo vje\u0161ta\u010dku inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji komuniciraju s nama kao da su socijalne entitete. Ovi agenti koje \u0107emo dodavati na\u0161im sistemima kre\u0107u se od autonomnih automobila na cesti do blagajni\u010dkih ma\u0161ina u prodavnicama, humanoidnih robota u domovima ili fabrikama ili na bojnim poljima ili u situacijama ga\u0161enja po\u017eara, do disembodied autonomnih agenata poput online botova i digitalnih AI asistenata u na\u0161im telefonima ili nao\u010dalama ili radnim mjestima. Ove tehnologije komuniciraju s nama na ravnopravnom terenu kao da su ljudi. I one \u0107e dovesti do hibridnih sistema ljudi i ma\u0161ina. Ovi sistemi nude prilike za novi oblik socijalne vje\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, dozvolite mi da vam dam samo jedan primjer toga. Kada dobijete, recimo, digitalnog asistenta, poput Alexe, proizvo\u0111a\u010d te sprave veoma je zabrinut zbog interakcije \u010dovjek-ma\u0161ina. I ta interakcija \u010dovjek-ma\u0161ina je optimizovana. Na primjer, nikada ne biste kupili Alexu ako biste svaki put kada vam ne\u0161to zatreba morali re\u0107i, izvinite, Alexo, \u017eao mi je \u0161to vas prekidam. Ako nemate ni\u0161ta protiv, mo\u017eete li mi, molim vas, re\u0107i rije\u010d? [00:01:35] vrijeme sutra, zar ne? To bi se smatralo apsurdnim nivoom uljudnosti. O\u010dekujete da mo\u017eete re\u0107i, Alexo, vrijeme, i onda ma\u0161ina poslu\u0161no odgovara. I to je u redu dok ne dovedete tu ma\u0161inu u svoj dom i va\u0161a djeca razgovaraju s tom ma\u0161inom i nau\u010de da budu nepristojna. A onda odu na igrali\u0161te i budu nepristojna prema drugoj djeci. Tako da ta ma\u0161ina koja je dodana me\u0111u nas, nije samo o interakciji \u010dovjek-ma\u0161ina, ve\u0107 o interakciji \u010dovjek-s \u010dovjek u prisustvu ma\u0161ina. I ono \u0161to me zanima nije, da li su to, interakcije \u010dovjek-s \u010dovjek u prisustvu ma\u0161ina. I mo\u017eemo koristiti razumijevanje strukture i funkcije dru\u0161tvenih mre\u017ea da procijenimo upotrebu i utjecaj socijalne AI unutar i na ljudske grupe, s obzirom na faktore kao \u0161to su povjerenje i saradnja koja je neophodna da bi grupe ljudi radile zajedno, uh, i koja uti\u010de na pona\u0161anje tih kolektivitet\u00e2.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopustite mi da istaknem dio posla koji radimo, koriste\u0107i nekoliko pristupa mre\u017enim eksperimentima koji uklju\u010duju umjetnu inteligenciju. Ovi eksperimenti ocjenjuju kako bi AI mogla utjecati na strukturu i funkciju ljudskih socijalnih interakcija. [00:02:45] Sada postoji klasa problema kolektivnog djelovanja dru\u0161tvenih interakcija koja se nazivaju problemi koordinacije. To su problemi u kojima moramo raditi zajedno ako \u017eelimo stvoriti ne\u0161to korisno. Ponekad rje\u0161avamo ove probleme stvaranjem centraliziranih institucija poput policije, sudova ili vlada. No, \u010desto smo u stanju rije\u0161iti probleme kolektivnog djelovanja koji zahtijevaju da koordiniramo ili sura\u0111ujemo s velikim brojem ljudi na decentraliziran na\u010din. Zapravo, evoluirali smo da imamo ovu sposobnost. A jedan specifi\u010dan tip problema kolektivnog djelovanja s kojim bih volio zapo\u010deti danas je, zapravo, koordinacija.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, na primjer, da izbjegnu ovu saobra\u0107ajnu gu\u017evu, ljudi moraju koordinirati kako bi u\u010dinili ne\u0161to razli\u010dito od svojih susjeda. Dakle, ako svi krenu iz svojih ku\u0107a u isto vrijeme, svi su zaglavljeni u saobra\u0107ajnoj gu\u017evi. No, ako, ako izmijene svoja vremena polaska i krenu u intervalima, tada niko nije u saobra\u0107ajnoj gu\u017evi. Naravno, mogli biste imati neku vrstu centralne vlasti koja bi to koordinirala. Vi krenite prvi, pa vi, a zatim vi. [00:03:45] Ali idealno bi bilo imati neku vrstu decentraliziranog, ne-hijerarhijskog na\u010dina ljudskog koordiniranja za rje\u0161avanje ovog problema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, ovo je bio na\u0161 prvi eksperiment koji je objavljen 2017. godine o takvim hibridnim sistemima koji su istra\u017eivali kako bi AI mogao pomo\u0107i s tako izazovnim zadatkom. Istra\u017eivali smo performanse ljudskih grupa koje su bile uklju\u010dene u zadatak koordinacije. Na\u0161a paradigma je bila da posudimo iz ra\u010dunarstva ne\u0161to poznato kao problem obojenja grafova. To je klasi\u010dan problem u ra\u010dunarstvu. Ali ono \u0161to smo uradili je da smo ga uzeli i smjestili ljude u tu situaciju. Dakle, uzeli smo 4.000 ljudi i stavili ih u 230 online grupa. Ti ljudi su bili raspore\u0111eni u tim grupama. I bili su slu\u010dajno dodeljeni na mesto unutar ve\u0161ta\u010dke mre\u017ee koju smo stvorili, \u010dija struktura je otprilike li\u010dila na prave ljudske mre\u017ee. Poslali smo ih u ta mesta i rekli im da su dodeljeni jednoj od tri boje, [00:04:46] ljubi\u010dasta, narand\u017easta, ljubi\u010dasta, narand\u017easta i ru\u017ei\u010dasta. I rekli smo im da moraju izabrati boju koja se razlikuje od boja svojih suseda.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I dobili su pet minuta da to urade. Tako da bi ti ljudi posmatrali svoje kom\u0161ije. Svaka osoba bi se pogledala i rekla, na primer, ovaj momak ovde je roze. On vidi da ima roze kom\u0161iju i narand\u017eastog kom\u0161iju. Ono \u0161to bi trebao da uradi je da pre\u0111e na ljubi\u010dastu boju. A crvene linije ovde ozna\u010davaju konflikte boje. Drugim re\u010dima, ako su boje susednih \u010dvorova iste, dobijaju crvenu liniju. A ljubi\u010daste pozadinske linije ozna\u010davaju strukturu socijalnih interakcija. Dakle, stavite ljude ovde. Oni gledaju oko sebe svakih sekundu ili sekundu i po. Prave promenu u skladu sa ciljem da svako od njih izabere boju koja se razlikuje od njihovih kom\u0161ija u narednih pet minuta. I ako to urade, onda i samo tada \u0107e biti pla\u0107eni. Plati\u0107u vas da radite zajedno. I ako svi radite zajedno na decentralizovan na\u010din da re\u0161ite problem, svi \u0107ete biti pla\u0107eni. U suprotnom, ne dobijate ni\u0161ta, u redu? Dakle, evo \u0161ta se de\u0161ava u ovom eksperimentu. Ovde na x-osu je vreme u sekundama do pet minuta. [00:05:47] Igra traje pet minuta, dole ovde negde. A ovde na y-osu je funkcija cilja ili broj konflikata boje. I tako, na po\u010detku, postoji 12 konflikata boje. Nasumi\u010dno su dodeljene svoje po\u010detne boje. I to je prikazano ovde na ovom malom histogramu. I tako ljudi po\u010dinju da se gledaju i menjaju svoje boje. Znate, menjaju i menjaju. I dolaze do ove ta\u010dke gde su sada dostigli situaciju u kojoj postoji konflikt boje izme\u0111u ove dve osobe. I ovaj konflikt, me\u0111utim, nazivamo nerazre\u0161ivim konfliktom. Dakle, svetlo\u017eute linije su razre\u0161ivi konflikti. To je ovaj momak ovde. On mo\u017ee da pre\u0111e na ljubi\u010dasto i re\u0161i konflikt. Ali ovi momci ovde koji su narand\u017easti, ne postoji potez koji mogu da naprave da smanje broj konflikata boje u svojoj okolini, zar ne? Ovaj momak ne mo\u017ee da pre\u0111e na ljubi\u010dasto jer, zapravo, ako pre\u0111e na ljubi\u010dasto, ima\u0107e vi\u0161e konflikata. Ima kao \u010detiri ljubi\u010dasta kom\u0161ije. I ne mo\u017ee da pre\u0111e na roze jer ima dve roze kom\u0161ije. Tako da gleda i ka\u017ee, pa, najmanje konflikata koje imam je da jednostavno ostanem narand\u017easti. Dakle, sada je ova grupa zaglavljena, zar ne? [00:06:49] Imaju nerazre\u0161iv konflikt i ni\u0161ta se ne mo\u017ee dogoditi. Nema napretka u re\u0161enju problema kolektivnog delovanja dok jedan od ove dvojice ne napravi kontraintuitivni potez, pre\u0111e boje na ljubi\u010dasto ili roze, i privremeno pove\u0107a konflikte. I to se, zapravo, de\u0161ava. I onda vreme prolazi, i ljudi na 245 sekundi re\u0161avaju problem. Ma\u0161ina detektuje re\u0161enje, zaustavlja igru i ispla\u0107uje ih, u redu?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, budu\u0107i da smo bili pametni, ono \u0161to smo uradili je da smo sproveli neka istra\u017eivanja gde smo tiho zamenili neke od ljudskih bi\u0107a sa botovima. I procenili smo kako dodatak AI-osposobljenih botova za stvaranje hibridnog sistema uti\u010de na performanse grupe. Da li je mogu\u0107e dodati neke botove ljudskim grupama i pobolj\u0161ati njihovu sposobnost koordinacije kada se suo\u010davaju sa takvim izazovima? Ono \u0161to smo uradili je dodali smo tri bota i eksperimentalno varirali dva osnova. Gde su botovi bili postavljeni, gde su nasumi\u010dno upali u mre\u017eu, gde su stavljeni u [00:07:51] centar mre\u017ee, ili gde su stavljeni na periferiju mre\u017ee. I nasumi\u010dno smo manipulisali njihovim AI kapacitetom ovde na vrlo trivijalan i jednostavan na\u010din. Naime, manipulisali smo da li su botovi delovali savr\u0161eno ili su delovali uz malo gre\u0161aka.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U situaciji savr\u0161enstva, svake sekunde i po, botovi su gledali oko sebe i birali boju koja je imala najmanje sukoba sa svojim kom\u0161ijama. Ono \u0161to biste mogli smatrati iracionalnim pona\u0161anjem. U situaciji sa 10% gre\u0161ki, radili su to, ali 10% vremena birali su nasumi\u010dnu boju. A u situaciji sa 30% gre\u0161aka, radili su to, ali 30% vremena birali su nasumi\u010dnu boju. Dakle, u\u010dinili smo da botovi, da ka\u017eemo, postanu sve vi\u0161e skloni gre\u0161kama, sve vi\u0161e bu\u010dni.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A onda smo gledali, imali smo, mislim, ne\u0161to poput, hajde da po\u010dnemo sa kontrolnom grupom. Ovde smo nacrtali na x-osi vreme, a ovo su krive opstanka. Na y-osi je verovatno\u0107a da grupa u celini nije re\u0161ila koordinacionu igru. Dakle, ovde, ako pogledate ovde, na primer, na po\u010detku, u trenutku nula, [00:08:51] 100% samo ljudskih grupa, sesija sa samo ljudima, je u narand\u017eastoj boji. Na po\u010detku, 100% grupa samo ljudi nije re\u0161ilo igru. A onda kako vreme prolazi, sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudskih grupa re\u0161ava igru, tako da na kraju pet minuta, mo\u017eda 60% grupa samo ljudi je re\u0161ilo igru.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pa, ono \u0161to se de\u0161ava jeste da, ako stavite 10% bu\u010dnih botova na centralnu poziciju mre\u017ee, dobijate primetno pobolj\u0161anje performansi. Ovde, znatno vi\u0161e grupa ljudi, kada su botovi sa malo buke dodati u sredinu, moglo je da re\u0161i problem. U stvari, smanjili su prose\u010dno vreme re\u0161enja sa 232 sekunde na 103 sekunde. I postoje i druga otkri\u0107a u ovim podacima. Savr\u0161eni botovi i prebu\u010dni botovi nisu bili od pomo\u0107i. Trebalo je malo kalibracije. Bilo je to 10% bu\u010dnih botova koji su bili najkorisniji. Tako\u0111e, pozicija botova imala je neki uticaj. Ali, klju\u010dno u ovim eksperimentima, otkrili smo da ljudi koji nisu bili povezani sa botovima, [00:09:52] koji su bili dalje u mre\u017ei. Dakle, na grafikonima, postojali su neki ljudi koji su bili povezani sa botovima, a neki drugi koji nisu. Otkrili smo da su \u010dak i ti ljudi po\u010deli da menjaju na\u010din na koji su igrali. Tako je postojala spiralna efekte, kaskadni efekat. Dobici na\u010dina na koji je bot komunicirao sa svojim ljudima pro\u0161irili su se kroz mre\u017eu i po\u010deli su da uti\u010du na me\u0111uljudske interakcije sve dalje u mre\u017ei. Drugim re\u010dima, botovi su pomogli ljudima da pomognu sebi, a koristi buke su se raspr\u0161ile unutar ovog dru\u0161tvenog sistema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada mi dopustite da dalje razradim ideje u vezi s ovim zajedni\u010dkim izazovom i kako bi vam ovi jednostavni AI agenti mogli pomo\u0107i uz jo\u0161 jednu analogu. Zamislite da imate ravninu. Ovo je poput silazne gradijente u ma\u0161inskom u\u010denju, na primjer. Dakle, imate ravninu, i imate brda i planinu. I imate razli\u010dita brda, u redu, razli\u010ditih visina. I imate planinu ovdje gore koja je najvi\u0161a. Dakle, spustit \u0107u vas \u010detvoricu, i spustit \u0107u vas negdje ovdje, i zakovat \u0107u vas zajedno, svaki od vas gleda u drugom kardinalnom smjeru, [00:10:54] i stavit \u0107u vam povez preko o\u010diju. I re\u0107i \u0107u vam, prona\u0111ite najvi\u0161u planinu. Tako da vi razgovarate izme\u0111u sebe i ka\u017eete, pa za\u0161to ne bismo svaki napravili korak u na\u0161em smjeru i javili timu? Tako da napravite korak na sjever, i ka\u017eete da je uzbrdo odavde. A jug ka\u017ee da je nizbrdo odavde. A istok i zapad ka\u017eu da je lateralno odavde. Dakle, svi se sla\u017eete, hajde da napravimo korak na sjever. I nastavite to ponavljati dok ne do\u0111ete do ta\u010dke kada svi ka\u017eete da je nizbrdo odavde.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da li ste prona\u0161li najvi\u0161u planinu? Ne. (...) \u0160ta ste uradili? Prona\u0161li ste najbli\u017ee brdo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, ho\u0107e\u0161 li ikada prona\u0107i najvi\u0161u planinu? Ne. Nikada ne\u0107e\u0161 prona\u0107i najvi\u0161u planinu. Onda si zaglavljen. Lokalno si optimiziran, ali globalno si suboptimiziran. A da bi globalno optimizirao, potrebno ti je malo buke. Ponekad treba\u0161 dopustiti ovoj grupi ljudi da napravi kontraintuitivni korak niz planinu ili niz brdo. Tako ponekad slu\u010dajno preuzmu niz koraka sve dok se ne vrate na ravninu. A onda istra\u017euju cijeli ovaj pejza\u017e fitnesa, istra\u017euju\u0107i sve te vrhove, sve dok ne zavr\u0161e na ovom vrhu. [00:11:56] I ovaj visoki vrh te\u017ei, globalni optimum, ima tendenciju da bude prijemno stanje jer je potrebno mnogo vi\u0161e buke da bi se si\u0161lo s tog vrha nego s drugih vrhova. I tako sada oscilira\u0161 oko globalnog optimuma. U na\u0161em radu istra\u017eivali smo ovu vrstu jednostavnog programiranja umetnutog u dru\u0161tvene sisteme kako bismo vidjeli mo\u017eemo li pobolj\u0161ati performanse ljudskih bi\u0107a u rje\u0161avanju raznolikih vrsta kolektivnih akcijskih problema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, jo\u0161 jedan kolektivni problem djelovanja uklju\u010duje razli\u010diti izazov, a to je saradnja, a ne koordinacija. Ljudi \u010desto moraju sara\u0111ivati da proizvedu ono \u0161to se naziva javnim dobrima. A svjetionik je jedan od klasi\u010dnih primjera javnog dobra. Javna dobra imaju dvije klasi\u010dne karakteristike. Prvo, nazivaju se neisklju\u010divim. To zna\u010di da se druge osobe ne mogu sprije\u010diti da ih koriste. Ako izgradite svjetionik za vlastitu korist, jer plovite morem i ne \u017eelite udariti u obalu, to je odli\u010dno za vas, ali ne mo\u017eete sprije\u010diti nikoga drugog da ga koristi, okej? Neisklju\u010divo. [00:12:58] I tako\u0111er, nije rivalitetno. To zna\u010di da potro\u0161nja jedne osobe ne smanjuje potro\u0161nju drugih. Ako koristim svjetlo iz svog svjetionika, nema manje svjetlosti koju vi mo\u017eete koristiti. A ovo je druga\u010dije, na primjer, od komada torte. Ako imam komad torte, to je moje, zar ne? Mogu vas sprije\u010diti da ga jedete. I ako ga pojedem, ne mo\u017ee biti dostupno za vas, okej? Dakle, javna dobra imaju ove karakteristike, i te karakteristike \u010dine izuzetno te\u0161kim proizvodnju javnih dobara. Jer kada je u pitanju izgradnja svjetionika, vrlo je primamljivo suprotstaviti svoje individualne interese grupama. Ako ne doprinosite izgradnji svjetionika, jo\u0161 uvijek mo\u017eete imati koristi od njega. I svi su primamljeni da ni\u0161ta ne urade, i tada se svjetionik ne izgradi na \u0161tetu svih. Tako\u0111er, vrijedi naglasiti da su javna dobra korisna, jer s njima zapravo mo\u017eete proizvoditi stvari, kao \u0161to je sigurno plove\u0107e. Kao takva, nedovoljna investicija u javna dobra je ozbiljan problem u na\u0161em dru\u0161tvu i tako\u0111er je postala poznata kao tragedija zajedni\u010dkih dobara. Ova javna dobra, na primjer, norme povjerenja koje odr\u017eavamo me\u0111u nama su u\u010dinkovita. [00:14:01] Razmislite kada ste bili u srednjoj \u0161koli. Neki od vas su i\u0161li u srednju \u0161kolu gdje su se u\u010denici me\u0111usobno povjeravali, a to je zna\u010dilo da ste mogli ostaviti svoje ruksake same u hodniku i ne brinuti se da \u0107e ih neko ukrasti. Drugi ste i\u0161li u srednje \u0161kole u kojima nije bilo istih normi povjerenja, i sada ste morali zaklju\u010dati svoj ruksak ili ga stalno imati uz sebe. U kojem od ta dva okru\u017eenja mislite da biste imali bolje u\u010denje? Tako je, u prvom okru\u017eenju. Dakle, ta norma koja se kolektivno odr\u017eava je produktivna. U tom slu\u010daju, produktivna za u\u010denje. Ovdje, produktivna za sigurno plovljenje i tako dalje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Saradnja u ljudskim grupama kako bi se proizveli javni dobri je izazovna, a razli\u010diti mehanizmi su potrebni za njen nastavak. Odradili smo mnoge eksperimente u kojima smo ljudska bi\u0107a stavljali u mre\u017ene grupe i tra\u017eili od njih da igraju razli\u010dite vrste igara javnog dobra sa svojim susjedima, manipuliraju\u0107i mnogim strukturalnim i drugim karakteristikama tokom godina. Na primjer, prije nekoliko godina smo po\u010deli sa eksperimentom u kojem su ljudi stavljeni u mre\u017eu poput ove. Upoznati su sa svojim susjedima, i igrali su igru javnog dobra iz, recimo, bihevioralne ekonomije, [00:15:03] gdje, na primjer, mogu dati malo novca svakom od svojih susjeda. Recimo, uzmem dolar i podijelim ga me\u0111u svojim susjedima. A zatim nau\u010dnici udvostru\u010duju dolar. Dakle, recimo da imam \u010detiri susjeda. Recimo da imam tri susjeda, i dam dolar grupi. To postane dva dolara. Ta dva dolara se dijele me\u0111u nas \u010detiri. Tako da cijela grupa sti\u010de bogatstvo od dva dolara, ali ja se vra\u0107am samo 50 centi. Dva podijeljeno sa \u010detiri, vra\u0107am 50 centi. Dakle, moram napraviti \u017ertvu za dobrobit drugih. Tako, naravno, svako ka\u017ee, ne \u017eelim se \u017ertvovati. Neka svi ostali glupani daju novac. Ne\u0107u dati ni\u0161ta, i nadam se da \u0107e drugi doprinositi. Ali, naravno, ako svi to urade, opet dobijate kolaps. A najbolje pona\u0161anje je kada svi doprinosi maksimalno. Tako da ovdje u ovoj situaciji, zapo\u010dinjemo igru. Plave ta\u010dke su, plavi ljudi su lijepu kooperativni ljudi. Daju maksimalno svojim susjedima, a oni stvaraju javna dobra, kao \u0161to je gradnja svjetionika. A crvene ta\u010dke su eksploatatori koji ne daju nikakve doprinose, ono \u0161to se tako\u0111e naziva defektorima. I ono \u0161to otkrivamo u ovom eksperimentu je da reprodukujemo rezultat koji je poznat ve\u0107 30 godina, [00:16:03] a to je da saradnja kolabira u grupama, zar ne? Na kraju igre, u vi\u0161im rundama, prakti\u010dno svako postaje defektor, osim ovih malih plavih ljudi ovdje sa strane, koji dr\u017ee civilizaciju na \u017eivotu, znate, me\u0111u sobom. Mo\u017eete tako\u0111e razmi\u0161ljati o tome, ponovo, pozivaju\u0107i na srednju \u0161kolu za studente. Sje\u0107ate se situacije u kojoj je va\u0161 nastavnik nauke dodijelio vas \u010detvoro da radite grupni projekt, i dobijate istu ocjenu. I dodijeljeni ste \u010detvorici, tri druga gubitnika. Pa sada imate dva izbora. Ili uradite sav posao, i oni tako\u0111e dobiju A kao rezultat, jer \u017eelite A. Ili ka\u017eete, to je besmislica. Ne \u017eelim da ti lenji momci profitiraju od mog te\u0161kog rada. I ka\u017eete, ne\u0107u u\u010diniti ni\u0161ta, i svi dobijate F-ove, zar ne? To je stra\u0161na dilema. Pa, \u0161ta se ovdje de\u0161ava je to da ljudska bi\u0107a na kraju biraju drugu opciju. Svi odlu\u010duju da dobiju F-ove jer ne \u017eele biti glupani i nastaviti doprinositi. Dakle, saradnja kolabira u socijalnim sistemima kao op\u0161ti rezultat. Ali ono \u0161to smo u\u010dinili je, jo\u0161 jednom, dodali smo neke, iako razli\u010dite vrste robota u sistem. Dodali smo neke robote koji su bili obdareni vrlo jednostavnom A. [00:17:05] Ovi roboti su bili poput malih posrednika u braku. Posredovali su dru\u0161tvene interakcije. Gledali su oko sebe lokalno ko se s kime dru\u017ei, i davali su savjete ljudima u sistemu. Znate \u0161ta? Trebali biste prekinuti veze sa tim defektorom koji se koristi vama i uspostaviti vezu s ovim finim momkom ovdje umjesto toga. A ova blaga preporuka preusmjeravanja koja koristi samo lokalno znanje. Nema u\u010ditelja koji nare\u0111uje ljudima da budu fini. Nema policije. Nema suda. Nema centralizovane vlasti koja to sprovodi. Samo deluju\u0107i na osnovu lokalnog znanja, otkrili smo da bi ovi roboti mogli, u na\u0161im eksperimentima sa vi\u0161e od 1.000 ljudi u 64 grupe, pokazati ne samo da se saradnja mo\u017ee stabilizovati, ve\u0107 po prvi put ikada, smo pokazali rezultat da se saradnja zapravo mo\u017ee pove\u0107ati u odnosu na osnovnu liniju kada su ove vrste robota dodate. A kasnije je DeepMind ponovio na\u0161e rezultate i pro\u0161irio ih u drugom radu koji se pojavio otprilike godinu dana ili dvije nakon ovog.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U jo\u0161 jednom eksperimentu, istra\u017eili smo kako botovi mogu uticati na grupnu kreativnost. [00:18:07] jer je pronala\u017eenje novih ideja te\u0161ko. Teorija i eksperimenti sugeri\u0161u da grupe mogu bolje prepoznati i o\u010duvati inovacije od pojedinaca dijele\u0107i svoja otkri\u0107a.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali inovacija unutar grupa suo\u010dava se sa vlastitim izazovima, uklju\u010duju\u0107i grupno razmi\u0161ljanje. Tako je? Ako okupljate grupu ljudi, mogu preuranjeno do\u0107i do suboptimalne ideje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ili mo\u017eete zamisliti, trebali biste zamisliti, da grupa ljudi mo\u017ee kolektivno imati ve\u0107u mudrost, mo\u017ee do\u0107i do vi\u0161e ideja. Na primer, ako grupi ljudi date zadatak da usavr\u0161e ribarsku \u0161tapu, znate, prva osoba mo\u017ee re\u0107i, pa, za\u0161to ne stavimo udicu na kraj neke \u0161page? I tada osoba dr\u017ei \u0161pagu s udicom. A neko ka\u017ee, za\u0161to ne dodamo \u0161tap na \u0161pagu? Oh, to je sjajna ideja. Tako kombinuju svoje znanje i to urade. A neko ka\u017ee, pa, mamac s udicom pluta na povr\u0161ini. Dodajmo talas da ide dole. Pa, sada ide previ\u0161e dole. Kako bismo dodali plovak da znamo gde se nalazi, i tako dalje. I ljudi inoviraju, dijele znanje jedni s drugima, o\u010duvaju znanje kroz vreme, [00:19:08] i dobijate te kulturne artefakte koji su slo\u017eeni produkt vi\u0161e ljudi koji dijele ideje i stvaraju.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deljeli smo stvoriti igru u kojoj grupe ljudi tra\u017ee optimalnu ideju u krajoliku. Odlu\u010dili smo koristiti imenice kao zamjenu za ideje. Uzeli smo 20.000 imenica iz klasi\u010dnog korpusa re\u010dnik-u-vektor u ra\u010dunarstvu. Dakle, uzeli smo 20.000 imenica. Udaljenost izme\u0111u tih imenica mogla se definirati metrom kosinusne sli\u010dnosti. Mo\u017eete zamisliti hiper-dimensionalni vektorski prostor u kojem je ma\u010dka sli\u010dnija psu nego stolu. Na\u010din na koji su to uradili je da su pregledali koliko \u010desto su se re\u010di ma\u010dka i pas pojavljivale zajedno na web stranicama. Tako su imali univerzum web stranica i univerzum od 20.000 imenica. Rekli su da se te dve imenice \u010desto pojavljuju zajedno, dok se druge dve imenice ne pojavljuju \u010desto. Stvorili su trodimenzionalni vektorski prostor. [00:20:08] Sada mo\u017eete opisati koliko su sli\u010dne bilo koje dve imenice. Odlu\u010dili smo koristiti imenice kao zamjenu za ideje. Uzeli smo ovih 20.000 imenica. Zatim smo izabrali set imenica. Zamislite da smo izabrali jednu imenicu, ali smo izabrali set. Jednu imenicu nasumi\u010dno iz svih ovih, kao \u0161to je braggadocio, na primer, bila je imenica. Tako smo izabrali braggadocio. I ka\u017eemo da je to savr\u0161ena ideja koju \u017eelimo da ova grupa ljudi prona\u0111e. Onda sve imenice koje su blizu braggadocia nestaju u ovom vektorskom prostoru. Tako imate vrhunsku imenicu koja dobija najvi\u0161e poena, 20.000 poena, i sve druge imenice do onih najudaljenijih. Uklju\u010dili smo ljude u ovaj sistem i rekli im, prona\u0111ite ovu re\u010d. Ne ka\u017eemo im re\u010d. A onda im ka\u017eemo ta\u010dnu vrednost re\u010di. Tako po\u010dinju da poga\u0111aju. I kako poga\u0111aju, dobijaju povratne informacije. I ka\u017eu, ah, ova re\u010d ima vi\u0161e poena od druge re\u010di. I sve su bli\u017ee i bli\u017ee i po\u010dinju deliti znanje jedni s drugima. Poku\u0161avaju biti kreativni da re\u0161e problem.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaka imenica je povezana s drugim u semanti\u010dkom prostoru ili neodre\u0111enom pejza\u017eu. [00:21:10] Imali smo 18 razli\u010ditih ciljnih imenica, kao da smo podigli vrh iz pejza\u017ea ovih 20.000 imenica na 18 razli\u010ditih lokacija u 18 razli\u010ditih pejza\u017ea. Ove imenice su bile namerno neobi\u010dne, poput fratricida, \u0161uplje cipele, sakroma, kartografije, i tako dalje. Zatim smo sproveli eksperimente sa nekoliko uslova gde su ljudi bili sami poku\u0161avaju\u0107i da se snalaze u pejza\u017eu, gde su ljudi bili u grupama rade\u0107i zajedno kako bi se sna\u0161li u pejza\u017eu, ili gde su ljudi bili u grupama ali su imali i neke botove koji su poku\u0161avali da im pomognu u kreativnosti. I botovi su radili jer su mogli preneti informacije iz jedne regiona mre\u017ee u drugi komuniciraju\u0107i jedni s drugima. Na primer, bot broj dva mogao je preneti re\u010d nebo ili auto botu broj jedan. Dakle, ovde je primer mre\u017ee.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dovodimo ljude unutra. Kvadratne ta\u010dke su botovi. Ovaj bot ima \u010detiri interakcije, a ovaj bot ima, ne znam, \u0161est ili sedam interakcija. Ljudi na po\u010detku po\u010dinju da poga\u0111aju. [00:22:12] U prvom krugu igre nemaju nikakvu osnovu za poga\u0111anje. Poga\u0111aju nebo, auto, zeca, \u0161takora, psa, ma\u010dku, sto. Kao da sam vas pitao, izaberite imenicu za poga\u0111anje, vi biste pogodili ku\u0107u ili sunce ili mesec ili ma\u010dku ili psa ili neku malu tipi\u010dnu imenicu. A sada im se govori vrednost poena, koliko je sli\u010dna re\u010d \u0161takor, pas, ma\u010dka, sto, itd., re\u010di sarcomi. I govore im se vrednosti poena tih imenica u vezi sa ciljanom imenicom, koja je sarcoma. Tada se te vrednosti poena najavljuju. Ovaj bot mo\u017ee da pogleda vrednosti poena ljudi oko sebe i mo\u017ee da prenese ili nasumi\u010dni izbor ovom botu ili najvi\u0161u vrednost poena ili najni\u017eu vrednost poena, neka vrsta bo\u010dnog kanala komunikacije koja \u0161iri informacije iz jedne regije grupe ljudi koji poku\u0161avaju da re\u0161e problem u drugu regiju. Hajde da pogledamo neke primere da bismo to malo razjasnili, jer ovo mo\u017ee biti te\u0161ko za razumeti. Ljudi su igrali ovu igru oko 25 rundi. A evo kosinusne sli\u010dnosti sa ciljanom imenicom, koja je re\u010d fratricid. U redu, dakle, ima 20.000 imenica. [00:23:13] Fratricid je 20.000 poena. A druge re\u010di imaju druge poene. A evo jednog pojedinca, osobe koja poga\u0111a sama. Njihovo prvo poga\u0111anje je komad. I govore im koliko je re\u010d komad sli\u010dna re\u010di fratricid. A slede\u0107e poga\u0111anje im je ro\u0111enje. I dobijaju veliki skok u kosinusnoj sli\u010dnosti, jer mo\u017eete zamisliti da je re\u010d ro\u0111enje bli\u017ee re\u010di fratricid nego re\u010d komad. U redu? A onda poga\u0111aju. Slede\u0107e poku\u0161avaju novac. To je gore. Onda poku\u0161avaju majmuna. To je jo\u0161 gore. Proveravaju. Prave proverenje. Poku\u0161avaju ponovno ro\u0111enje. Ponovo raste. Onda poku\u0161avaju bebu. To nije lo\u0161e poga\u0111anje. Ro\u0111enje do bebe. Ali beba ih udaljava od fratricida. I onda dama i tako dalje. Navigiraju. Poga\u0111aju. Poga\u0111aju. Poga\u0111aju. I na kraju nisu ni blizu fratricidu. U drugoj situaciji imamo grupu ljudi, ali bez botova. Sada ljudi, osim \u0161to prave svoja poga\u0111anja, mogu da vide poga\u0111anja ljudi oko sebe. I grade na idejama drugih. U redu? Stvoreno. Kao da zajedno prave ribolova\u010dku \u0161ipku. [00:24:13] Tako da ova osoba, njihovo prvo poga\u0111anje je pas. Ali slede\u0107e poga\u0111anje im je \u0161tit. Vidite da je \u0161tit bli\u017ei fratricidu nego pas. Ova osoba poga\u0111a i poga\u0111a i dobija input od svojih kom\u0161ija. I na kraju dolazi sve bli\u017ee i bli\u017ee. Na kraju dobije re\u010d neprijatelj. U redu? Zapravo, vojnik je bila njegova najbolja pretpostavka. Imao je najvi\u0161u vrednost poena tokom svoje trajektorije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je dodavanje botova uticalo? Ovo opet pokazuje sa\u017eetak rezultata. Na x-osi je rund. Na y-osi je srednja kosinusna sli\u010dnost u ovom hiper-dimenzionalnom vektorskom prostoru, \u0161to je mera grupnog u\u010dinka. I ovde je grupa ljudi koja deluje, poga\u0111a solo. Ljudi koji poga\u0111aju sami ne rade ba\u0161 najbolje, zar ne? Ima tu, znate, samo je sre\u0107a da li \u0107e nekako, ili, znate, neka uro\u0111ena sposobnost svakog pojedina\u010dnog \u010doveka. Postaju malo bolji s vremenom i pribli\u017eavaju se. Sve grupe imaju bolji u\u010dinak od solo u\u010desnika. Ovo je stari rezultat koji je poznat. Grupa ljudi je kreativnija od sli\u010dne grupe solo prakti\u010dara. No, ono \u0161to otkrivamo je da, ako dodamo najsimilarijeg bota, bota koji je posmatrao svoje kom\u0161ije, [00:25:17] i na\u0161ao, kakav je njihov lokalni konsenzus ovde? Moji ljudi misle da je ovo dobra re\u010d. Zatim to prenosi botu na udaljenom delu mre\u017ee. Taj bot je znatno pobolj\u0161ao u\u010dinak ove grupe ljudi da naprave otkri\u0107e. Trebalo bi da mo\u017eete zamisliti kako ovo mo\u017ee funkcionisati u grupi in\u017eenjera ili bilo kojih drugih znanja radnika. Kako, na primer, mo\u017eete distribuirati znanje na efikasan na\u010din, izbegavaju\u0107i grupno razmi\u0161ljanje i podsti\u010du\u0107i kreativnost, dizajniranjem botova koji poma\u017eu ljudima da pomognu sebi. Ovaj bot ovde nema mozak. Nema, on samo predla\u017ee ideje. Samo poma\u017ee ljudima da \u0161ire ideje me\u0111u sobom.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tako jednostavni AI agenti s razumljivim pona\u0161anjem mogu pobolj\u0161ati kapacitet za kreativna otkri\u0107a u ljudskim grupama deljenjem ideja oko kojih postoji lokalni konsenzus u jednom delu grupe s ljudima u udaljenom delu grupe. I kao rezultat toga, grupa mo\u017ee posti\u0107i bolje rezultate.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada smo tako\u0111er po\u010deli eksperimentirati s fizi\u010dkim sistemima. Dodali smo humanoidne i nehumanoidne robote [00:26:19] obdarene jednostavnom vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom u grupama ljudi i pokazali kako im mogu olak\u0161ati saradnju prebrodavanjem trenja ili nemogu\u0107nosti suradnje u njihovim interakcijama. Jedan od mojih omiljenih primjera ovoga je eksperiment koji sam izveo sa svojom biv\u0161om studenticom, Maggie Traeger, koja je pozadi i sada je asistent profesor na Notre Dameu, a to je ovaj eksperiment. U ovom eksperimentu, uzeli smo tri stvarna \u010dovjeka koji su do\u0161li u laboratoriju i humanoidnog robota. Osmislili smo mali igru, malu igru \u017eeljezni\u010dke pruge, koja se igra na tabletu, i ovoj grupi ljudi i robota bio je zadatak postaviti \u017eeljezni\u010dku prugu od ta\u010dke A do ta\u010dke B, poput malih \u017eeljezni\u010dkih pruga iz Thomasa vlakova. Onda smo im dali neke dijelove koje su mogli birati na tabletu, poput pravih dijelova i zakrivljenih dijelova. No povremeno smo ih namjerno doveli u zabludu, iako je izgledalo da postoji mje\u0161avina dijelova i da bi na\u010delno trebali mo\u0107i i\u0107i od ta\u010dke A do ta\u010dke B, zlo\u0107udno smo ih dizajnirali tako da nije bilo pravog broja zakrivljenih dijelova da im omogu\u0107e da od ta\u010dke A do ta\u010dke B do\u0111u. [00:27:21] Tako da nisu mogli to u\u010diniti. Nisu mogli rije\u0161iti problem, a da nisu ni znali. U redu? Dakle, prvo bi svaka osoba imala svoj red za postavljanje komada pruge, zatim sljede\u0107a osoba, a zatim sljede\u0107a osoba. Radili su zajedno kako bi povezali ta\u010dku A i ta\u010dku B na svojim tabletima.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U onome \u0161to smo radili u ovom eksperimentu je da smo manipulirali, a oni su igrali 30 rundi ove igre u ovom virtuelnom svetu, i imali smo 51 grupu, manipulisali smo stilom konverzacije robota, konkretno da li je robot pokazivao ranjivost priznaju\u0107i gre\u0161ku. Dakle, robot je rekao, znate, napravio sam gre\u0161ku. Ili je robot pri\u010dao viceve koje otac pri\u010da. Pretpostavljam da svi znate \u0161ta su vicevi o\u010deva. Dobro. Tako\u0111er smo imali robota koji pri\u010da, ina\u010de, to je kulturni univerzal, antropolozi u amazonskoj d\u017eungli su prou\u010davali domoroda\u010dke narode i o\u010devi tamo tako\u0111e pri\u010daju viceve o\u010deva. A deca su poput, ne mogu da verujem koliko su tati glupi vicevi. Ali, u svakom slu\u010daju, zapravo postoji teorija o tome \u0161ta vicevi o\u010deva trebaju da u\u010dine da bi oja\u010dali decu na neki na\u010din. Ovo je zapravo teorija. Ali, u svakom slu\u010daju, to je \u010ditava druga tema. U svakom slu\u010daju, na\u0161i roboti su pri\u010dali viceve o\u010deva ili izra\u017eavali ranjivost. [00:28:21] I ono u \u010demu smo bili zainteresovani da saznamo je da li promene u govoru robota imaju mo\u0107 da ne samo uti\u010du na to kako ljudi komuniciraju sa robotima, ve\u0107 i kako se ljudi me\u0111usobno komuniciraju. I jo\u0161 jednom, to nudi perspektivu modifikacije dru\u0161tvenih interakcija uvo\u0111enjem ve\u0161ta\u010dkih agenata u hibridne sisteme ljudi i ma\u0161ina.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo jedan mali primjer, i nisam vam rekao rezultate. Evo kada imamo, debljina ovih linija, postavili smo video kamere da prate ko pri\u010daju sa kim i koliko pri\u010daju. Debljina ovih linija pokazuje koliko osoba dva pri\u010da s osobom jedan i obratno. Osoba jedan ne razgovara mnogo s robotom. To je tanka linija. Kada imate neutralne robote, dobijate ovaj obrazac. Ali kada imate ranjivog robota, sve ove linije postaju deblje i izjedna\u010davaju se. Tako smo otkrili da ranjivi robot pove\u0107ava jednakost govora me\u0111u ljudima, pove\u0107ava obim govora me\u0111u ljudima, i zapravo, u odvojenim rezultatima, [00:29:22] pove\u0107ava zadovoljstvo ljudi u toj vrsti okru\u017eenja.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A evo samo jednog isje\u010dka iz dva razli\u010dita kruga koja ilustriraju da robot prvo govori na neutralan na\u010din, pasivnim glasom, \u0161to ne uti\u010de mnogo na ljudsku komunikaciju. Robot ka\u017ee, na veoma Reaganovski na\u010din, napravljena je gre\u0161ka.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali u sljede\u0107em krugu, robot ka\u017ee, napravio sam gre\u0161ku. I mo\u017eete samo gledati \u0161ta se ovdje de\u0161ava. Hajde da vidimo mo\u017eemo li ovo da pokrenemo. (25 sekundi pauze) Dakle, kroz mnoge, mnoge desetine poku\u0161aja, ovo je vrsta obrasca koju nalazimo. Dakle, jednostavna manipulacija, jednostavna manipulacija u obrascu govora robota menja na\u010din na koji ljudi me\u0111usobno komuniciraju. [00:30:25] I ne, pretpostavljam, ne treba mnogo zami\u0161ljati kako cijeli na\u010din na koji dizajniram na\u0161e chatbotove i sve ostalo mo\u017eda uti\u010de ne samo na primjer Alexa koji sam vam dao na po\u010detku, kako se tretiramo. Ljudi se \u010dini da vi\u0161e vjeruju jedni drugima i da se bolje zabavljaju u ovoj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada je sve ovdje, i mislim da je ovo poslednji eksperiment koji \u0107u vam pokazati, a zatim \u0107u zavr\u0161iti, u jo\u0161 jednom eksperimentu, razvili smo novou\u010denik cyber-fizi\u010dku platformu za testiranje takvih dru\u0161tvenih i, zaista, eti\u010dkih efekata jednostavnih tipova AI. Zato \u0161to, s obzirom na prirodu problema kolektivnog delovanja, uklju\u010divanje AI u ljudske grupe bi moglo paradoksalno i nenamjerno potisnuti postoje\u0107e korisne dru\u0161tvene norme me\u0111u ljudima, poput onih koje se odnose na saradnju i altruizam, koje smo kao vrsta razvili. Tako da imamo stotine hiljada godina prirodne selekcije koja je delovala na nas da nas u\u010dini sposobnim da re\u0161avamo probleme kolektivnog delovanja. Pitanje je, dakle, ako deo te sposobnosti delegiramo ma\u0161inama, ho\u0107emo li izgubiti sposobnost da radimo zajedno na re\u0161avanju tih problema? [00:31:32] Ho\u0107emo li do\u0107i do toga da se oslanjamo na te ma\u0161ine, i tako degradiramo na\u0161u uro\u0111enu sposobnost da sara\u0111ujemo, koordiniramo i kreiramo i tako dalje? U ovom eksperimentu, u saradnji sa Hirom Shirato na CMU, jo\u0161 jednim mojim biv\u0161im studentom, izgradili smo platformu koja se sastojala od dva mala Raspberry Pi opremljena mala mehani\u010dka vozila, i povezali smo je sa nekim softverom koji imamo koji nam omogu\u0107ava da organizujemo online eksperimente na ogromnom nivou. Ljudi su bili u svojim domovima i dodelili smo im jedno od ovih automobila, i upravljali su tim automobilima prema jedan prema drugom,<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">i imali smo ih igrati igru piletine. Dakle, u piletini, znate, poput, tko najbr\u017ee stigne s jedne strane na drugu, pobje\u0111uje. Dakle, motivirani ste da ne popustite drugome. Ali ako obojica odlu\u010dite ne popustiti, tada se sudarite i obojica imate najgori ishod. Tako bi se ljudi pona\u0161ali u ovoj situaciji, ako igrate ponavljanu igru piletine, brzo biste nau\u010dili da se smjenjujete. Ovaj put je va\u0161 red da idete ravno, ja \u0107u skrenuti i pustiti vas, ali sljede\u0107i put vi skre\u0107ete i pu\u0161tate mene da idem ravno. [00:32:35] Ako smo sebi\u010dni, stalno se sudaramo, kao da uni\u0161tavamo jedni druge iznova i iznova, ili glupo, obojica skrenemo s puta, i nijedna strana ne dobije korist od prolaska ravno. Tako da u ovoj situaciji ovdje, \u017euti auto odlu\u010duje skrenuti, plavi auto jednostavno nastavlja nesmetano sve do druge strane.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I koristili smo 300 u\u010desnika i 150 parova, i pla\u0107eni su u zavisnosti od toga koliko brzo su stigli na drugu stranu. Zatim smo dodali malo ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Dodali smo pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gde je, kada je trebalo da se javi upozorenje o blizini, auto ko\u010dio i pru\u017eao vam priliku da odlu\u010dite, hej, trebao bih se povu\u0107i i pustiti ovog drugog da pro\u0111e, ili obrnuto. Ili smo dodali pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, \u0161to je zna\u010dilo da je u trenutku kada je pri\u0161ao drugom automobilu, jednostavno skrenuo, u redu? Tako\u0111e smo dodali minimalnu funkciju komunikacije, gde su ljudi mogli re\u0107i hvala, ili ne\u0161to sli\u010dno. Samo vrlo minimalna komunikacija. I prvo smo pokazali da pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gde automobili staju na fiksnoj udaljenosti pre sudara, pove\u0107ava ljudsku altruizam. [00:33:38] To jest, ustupanje puta drugima, kao \u0161to ovde \u010dini \u017euti auto. Dakle, dodavanje malo pomo\u0107i pri automatskom ko\u010denju omogu\u0107ilo je ljudima da lak\u0161e rade zajedno i kooperiraju u toj situaciji. \u0160tavi\u0161e, omogu\u0107avanje ljudima da komuniciraju dalje poma\u017ee im da postignu me\u0111usobne ustupke u uslovima automatskog ko\u010denja. S druge strane, pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, gde se auto jednostavno skrenuo, potpuno je inhibirala pojavu reciprociteta me\u0111u ljudima u korist maksimizacije sopstvenih interesa. Ljudi jednostavno predaju svoju moralnu agenciju. Vi\u0161e se ne trude. Samo pustite ma\u0161inu da ponovo skrene, i odustanu, u redu? Tako su sve uro\u0111ene eti\u010dke sposobnosti koje su ljudi imali sada uklonjene dodatkom ve\u0161ta\u010dke inteligencije u uslovima automatskog upravljanja, ali su pobolj\u0161ane u uslovima automatskog ko\u010denja. I ovo bi tako\u0111e trebalo da vas navede na razmi\u0161ljanje. Trebalo bi da razmi\u0161ljate, o moj Bo\u017ee, svaki mali detalj koji pravimo kada programiramo ove AI agente mo\u017ee imati dobre ili lo\u0161e efekte na prirodne sklonosti ljudi.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sposobnost ljudi da sura\u0111uju, uzimaju red i djeluju altruisti\u010dki mo\u017ee atrofirati, \u0161to dovodi do lo\u0161ijih kolektivnih i individualnih ishoda. [00:34:46] I zapravo, u kratkim crtama, AI mo\u017ee dovesti do svojevrsne moralne lijenosti. (..) Evo jednog kona\u010dnog primjera trajne promjene nakon izlaganja AI u hibridnim sistemima. I to je tako\u0111er primjer kako prisustvo AI mo\u017ee promijeniti ljudsko-ljudske interakcije, \u010dak i nakon \u0161to AI vi\u0161e nije sudionik tih interakcija. Tako je 2016. godine, DeepMind razvio AlphaGo, a u istoj godini, ovaj AI agent se natjecao protiv Lee Sedola, izvanrednog svjetskog prvaka iz Koreje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gledao sam me\u010d. Ne znam kako se igra Go, ali priznam da je to veli\u010danstvena igra. Moj sin igra Go. (.) I stvarno sam navijao za Lee Sedola. Lee Sedol je poput junaka u Koreji, kao \u0161to mi imamo velike sportiste na na\u0161im kutijama sa \u017eitaricama i sli\u010dno. Njegovo lice je na malim pakovanjima rezanaca i pakovanjima \u017eitarica. Mislim da je veli\u010danstveno da u Koreji neki pametnjakovi\u0107 poput mene bude vi\u0111en kao va\u017ena osoba, u redu? Tako da je on vrlo popularan u Koreji. I izlazi na prvi me\u010d, a previ\u0161e je samouvjeren. [00:35:47] Mogu re\u0107i da je previ\u0161e samouvjeren. Gubi od ma\u0161ine, a zatim se izvinjava svojim obo\u017eavateljima. Ka\u017ee, tako mi je \u017eao. Igra se pet me\u010deva. Najbolje tri od pet pobje\u0111uje. Zatim igra drugi me\u010d i ponovo gubi. A sada se ozbiljno zala\u017ee. Zatim igra tre\u0107i me\u010d i gubi. Izgubio je takmi\u010denje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I mogli ste vidjeti publiku, a komentatori su se divili sposobnosti ma\u0161ine da igra Go, izvode\u0107i te \u010dudne i prekrasne poteze, od kojih su neki kasnije otkriveni da su odigrani jer imamo zapise koji se\u017eu unazad hiljadama godina o me\u010devima Go igranim na Kineskom carskom dvoru. I mogli su prona\u0107i, oh, Bo\u017ee, ovo je srednjovjekovni potez koji je ma\u0161ina odigrala. Nismo ga vidjeli toliko dugo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A onda se Lisa Dahl vra\u0107a u \u010detvrtoj igri, i pobje\u0111uje. (..) I plakala sam. Bilo mi je toliko drago. (..) Zato \u0161to je imao ma\u0161inu, znate, vratio se za moju vrstu, i pobijedio je onu prokletu ma\u0161inu. Kao, na herojsku, kao, nisam mogla razumjeti, kao, koja je mentalna mo\u0107 morala biti potrebna da Lisa Dahl to uradi. [00:36:49] Bila sam eufori\u010dna u tom trenutku, i tako ponosna na njega \u0161to se jo\u0161 uvijek bori, \u010dak i nakon \u0161to je izgubio me\u010d.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, \u0161to je zanimljivo je kada je Lisa Dahl intervjuisana nakon, Lisa Dahl je rekla da se njegov na\u010din igre promenio posle me\u010da. Dakle, jo\u0161 jednom, AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi, u redu? Menja kako igra zbog kontakta. I kasnija istra\u017eivanja drugih nau\u010dnika prou\u010dila su profesionalne Go igra\u010de i gledala median kvalitet odluka. Postoji odre\u0111eni standard u Go-u za ocenjivanje koliko je dobar potez, i median novitet, kao koliko je neobi\u010dan potez. I otkrivaju da kada AlphaGo pobedi ljudskog svetskog \u0161ampiona 2016. godine, \u0161irom sveta, Go igra\u010di po\u010dinju da prave bolje poteze koji su inovativniji, u redu? Dakle, svi ljudi koji igraju Go me\u0111u sobom su se promenili zbog AlphaGo koji je dodat. AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi. Tako da nastavljamo da radimo na dizajniranju i dodavanju jednostavnih botova u ove i druge situacije koje uklju\u010duju dru\u0161tvene dileme i probleme kolektivnog delovanja. [00:37:55] Prou\u010davamo kako botovi mogu uticati na koordinaciju, saradnju, komunikaciju, kreativnost, poverenje, navigaciju, deljenje i evakuaciju. I u na\u0161oj laboratoriji, nismo fokusirani na super pametan AI, kao \u0161to su LLM-ovi ili AlphaGo, da zamenimo ljudsku kogniciju, ve\u0107 na glup AI da dopunimo ljudsku interakciju. Ne poku\u0161avamo da izumimo super pametan AI da zamenimo ljudsku kogniciju. Izmi\u0161ljamo glup AI da dopunimo ljudsku interakciju. I na\u0161 AI mo\u017ee biti glup zato \u0161to su ljudi pametni. Na\u0161 AI je kao platina dodata u reakciju organske hemije. To je samo katalizator. Sve \u0161to treba je katalizator da pomogne grupi ljudi da budu bolji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I naravno, va\u017eno je priznati da je obrnuto tako\u0111e mogu\u0107e. Dru\u0161tvena AI se mo\u017ee koristiti za \u0161tetu grupama ljudi. Me\u0111utim, na\u0161 pristup nudi niz drugih tehni\u010dkih i konceptualnih prednosti. Prvo, ovi jednostavni botovi su razumljivi i jasno ilustriraju \u0161ire mo\u0107i i mogu\u0107nosti. Za razliku od LLM-a, koji su crna kutija i ne zna\u0161 \u0161ta radi, mogu ti re\u0107i ta\u010dno \u0161ta na\u0161 bot radi. [00:38:58] On je bu\u010dan. Posreduje u upoznavanjima. Proslje\u0111uje poruke na ovaj vrlo specifi\u010dan na\u010din. I drugo, na\u0161i kontrolisani eksperimenti s botovima tako\u0111e mogu pru\u017eiti uvid u to kako se ljudsko pona\u0161anje mo\u017ee korisno promeniti. Drugim re\u010dima, mogu uzeti ovo iz laboratorije i nau\u010diti grupu ljudi da rade ono \u0161to su na\u0161i botovi radili. Na jedan na\u010din, ne mo\u017ee\u0161 lako nau\u010diti grupu ljudi da samo uradi ono \u0161to je ChachiPT radio ovde. Ne znamo \u0161ta ChachiPT radi, ali zna\u0161 \u0161ta oni rade u na\u0161oj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017delio bih zavr\u0161iti, ovo je moja posljednja slajd, s metaforom. Razmotrite ova dva objekta. Oboje su napravljeni od ugljika. Ako pove\u017eete atome ugljika na jedan na\u010din, dobit \u0107ete grafit, koji je mekan i tamn. Pove\u017eite iste atome ugljika na drugi na\u010din, dobit \u0107ete dijamant, koji je tvrd i jasan. A postoje dvije klju\u010dne intelektualne ideje ovdje. Prvo, ova svojstva mekano\u0107e i tamnosti, tvrdo\u0107e i jasno\u0107e nisu svojstva atoma ugljika. To su svojstva skupa atoma ugljika. I drugo, koja svojstva \u0107ete dobiti zavisi od na\u010dina na koji pove\u017eete atome ugljika jedni s drugima. Pove\u017eite iste atome ugljika na jedan na\u010din, dobit \u0107ete jedan set svojstava. [00:40:01] Pove\u017eite ih na drugi na\u010din, dobit \u0107ete potpuno druga\u010diji set svojstava. Isto tako, priroda na\u0161ih veza uti\u010de na svojstva na\u0161ih dru\u0161tvenih grupa. To su veze izme\u0111u ljudi koje mogu u\u010diniti cjelinu ve\u0107om od zbira njenih dijelova. Nova svojstva, poput saradnje i nasilja, inovacija i produktivnosti, povjerenja i nepovjerenja, istine i la\u017ei, bogatstva i siroma\u0161tva, zdravlja i sre\u0107e, mogu se razviti i \u0161iriti zbog veza, zbog veza izme\u0111u ljudi, i ne nu\u017eno samo zbog samih ljudi. U stvari, na\u0161e iskustvo svijeta zavisi od strukture i funkcije mre\u017ea oko nas, blizu i daleko. I na\u0161a vrsta se razvila da tako bude. I ne bi nas trebala iznenaditi na\u0161a reakcija na AI u na\u0161em okru\u017eenju. Hvala vam puno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nikola Christakis: [00:00:05] U redu, ljudska bi\u0107a su ugra\u0111ena u socijalne mre\u017ee, a te mre\u017ee se podvrgavaju vrlo posebnim matemati\u010dkim, biolo\u0161kim i socijalnim principima. I sve vi\u0161e dodajemo vje\u0161ta\u010dku inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji komuniciraju s nama kao da su socijalne entitete. Ovi agenti koje \u0107emo dodavati na\u0161im sistemima&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[364],"tags":[],"class_list":["post-3312","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-i-obrazovanje"],"taxonomy_info":{"category":[{"value":364,"label":"Kultura &amp; Obrazovanje"}]},"featured_image_src_large":false,"author_info":{"display_name":"BoltAdmin","author_link":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/author\/boltadmin\/"},"comment_info":"","category_info":[{"term_id":364,"name":"Kultura &amp; Obrazovanje","slug":"kultura-i-obrazovanje","term_group":0,"term_taxonomy_id":364,"taxonomy":"category","description":"jezik, istorija, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, univerziteti, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski aktivizam","parent":0,"count":2,"filter":"raw","cat_ID":364,"category_count":2,"category_description":"jezik, istorija, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, univerziteti, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski aktivizam","cat_name":"Kultura &amp; Obrazovanje","category_nicename":"kultura-i-obrazovanje","category_parent":0}],"tag_info":false,"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3312"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3312\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}