{"id":3169,"date":"2026-06-17T16:03:32","date_gmt":"2026-06-17T16:03:32","guid":{"rendered":"https:\/\/bolteuropa.com\/?p=3138"},"modified":"2026-06-17T19:12:02","modified_gmt":"2026-06-17T19:12:02","slug":"izgradnja-gradanske-zajednice-u-religijski-raznolikoj-demokraciji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/2026\/06\/izgradnja-gradanske-zajednice-u-religijski-raznolikoj-demokraciji\/","title":{"rendered":"Izgradnja gra\u0111anske zajednice u religijski raznolikoj demokraciji"},"content":{"rendered":"        \n        <div class=\"embedpress-gutenberg-wrapper source-provider-Youtube aligncenter ep-clear   ep-content-protection-disabled inline\" id=\"4cf02895-3aed-4c72-b574-0916bd615af3\" data-embed-type=\"Youtube \">\n            <div class=\"wp-block-embed__wrapper \">\n                <div id=\"ep-gutenberg-content-35e8d39154dc243c86bb563349a37ae3\" class=\"ep-gutenberg-content\">\n                    <div >\n                        <div class=\"ep-embed-content-wraper preset-default insta-grid ep-google-photos-carousel\"\n                            style=\"max-width:600px;margin-left:auto;margin-right:auto\"                            data-playerid=35e8d39154dc243c86bb563349a37ae3                            data-options=\"{&quot;rewind&quot;:false,&quot;restart&quot;:true,&quot;pip&quot;:true,&quot;poster_thumbnail&quot;:&quot;&quot;,&quot;player_color&quot;:&quot;#5b4e96&quot;,&quot;player_preset&quot;:&quot;preset-default&quot;,&quot;fast_forward&quot;:false,&quot;player_tooltip&quot;:false,&quot;hide_controls&quot;:false,&quot;download&quot;:false,&quot;auto_resume&quot;:false,&quot;auto_resume_threshold&quot;:30,&quot;timed_cta&quot;:[],&quot;chapters&quot;:false,&quot;email_capture&quot;:false,&quot;action_lock&quot;:false,&quot;adaptive_streaming&quot;:false,&quot;heatmap&quot;:false,&quot;lms_tracking&quot;:false,&quot;privacy_mode&quot;:false,&quot;privacy_message&quot;:&quot;Click to load. By playing, you accept third-party cookies.&quot;,&quot;end_screen&quot;:{&quot;mode&quot;:&quot;message&quot;,&quot;message&quot;:&quot;Thanks for watching!&quot;,&quot;button_text&quot;:&quot;Learn more&quot;,&quot;button_url&quot;:&quot;&quot;,&quot;redirect_url&quot;:&quot;&quot;,&quot;countdown&quot;:5,&quot;show_replay&quot;:true},&quot;fullscreen&quot;:true,&quot;mute&quot;:true}\"                                                        >\n\n                            <div class=\"ose-youtube ose-uid-a285d70bfe8d1ce823c7d320ab96e3ed ose-embedpress-responsive\" style=\"width:600px; height:340px; max-height:340px; max-width:100%; display:inline-block;\" data-embed-type=\"Youtube\"><iframe title=\"Rha2ZT7ViBo\" allowfullscreen width=\"600\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/rha2ZT7ViBo?feature=oembed&color=red&rel=0&controls=2&start=true&end=true&fs=1&iv_load_policy=1&mute=1&playsinline=1&autoplay=0&modestbranding=0&cc_load_policy=0\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; encrypted-media;accelerometer;autoplay;clipboard-write;gyroscope;picture-in-picture clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" referrerpolicy =origin loading=\"lazy\" title=\"Izgradnja gra\u0111anske zajednice u religijski raznolikoj demokraciji\"><\/iframe><\/div>                        <\/div>\n\n                                            <\/div>\n                <\/div>\n            <\/div>\n        <\/div>\n    \n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:00:00] Dobrodo\u0161li u Civics in the Academy. Ovo je podr\u017eano od strane Alliance for Civics in the Academy. Ja sam Josiah Ober. \u010clan sam izvr\u0161nog odbora Alliance-a, a u svom slobodnom vremenu predajem na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford. Alliance je pokrenut prije malo vi\u0161e od godine kao zajednica prakse za one koji rade u gra\u0111anskom obrazovanju na koled\u017eima i sveu\u010dili\u0161tima. \u010clanstvo u na\u0161em Alliance-u je otvoreno. Ako jo\u0161 niste \u010dlan, pozivamo vas da nam se pridru\u017eite. Link za prijavu nalazi se u chatu. Ova serija obuhva\u0107a rasprave, ova webinarniza obuhva\u0107a rasprave o praksi i pedagogiji gra\u0111anstva u visokom obrazovanju. Na\u0161 cilj je poticati dijalog, dijeliti najbolje prakse i doprinositi pluralisti\u010dkim okvirima u brzo mijenjaju\u0107em podru\u010dju gra\u0111anstva u visokom obrazovanju. [00:01:04] Alliance tako\u0111er osigurava po\u010detne grantove za \u010dlanove kako bi organizirali sastanke o temama od va\u017enosti za gra\u0111ansko obrazovanje, \u0161iri nastavne resurse i podr\u017eava dijalog objavljuju\u0107i istra\u017eivanja i komentare \u010dlanova. Dakle, ako \u017eelite poslati materijale za na\u0161u web stranicu ili imate druge upite o sudjelovanju u ACA, po\u0161aljite nam e-mail na hoover-aca@stanford.edu. Tako\u0111er \u0107emo to staviti u chat. Prije nego \u0161to zapo\u010dnemo, \u017eelim ponoviti na\u0161u nadu da \u0107ete se \u017eeljeti uklju\u010diti u na\u0161u Alliance. Na\u0161 Alliance je zajedni\u010dki napor. Postoji mnogo pristupa pru\u017eanju znanja, vje\u0161tina, stavova i iskustava koja su neophodna za gra\u0111anstvo u 21. stolje\u0107u. Ameri\u010dka ekologija vi\u0161eg obrazovanja je raznolika. A kao gra\u0111anski edukatori, trebamo to maksimalno iskoristiti. Na\u0161 Alliance \u0107e biti najvredniji kada dijelimo ideje i resurse iz institucija \u0161irom na\u0161e ekologije, [00:02:08] javne i privatne, crvenih i plavih dr\u017eava, velikih i malih, dobro i lo\u0161e opremljenih. Stoga, molimo vas da nam se pridru\u017eite. A ako jo\u0161 niste \u010dlan, postanite jedan. Javite nam kako vam mo\u017eemo pomo\u0107i. Jo\u0161 jednom, relevantne web stranice su u chatu. I kona\u010dno, pridru\u017eite nam se za sljede\u0107u epizodu u na\u0161oj seriji webinara, koja \u0107e biti najavljena na stranici webinara o historijskom razmi\u0161ljanju i demokratskom gra\u0111anstvu. Dakle, vjerska raznolikost je odrednica suvremene ameri\u010dke demokracije. Ipak, postavlja pitanja o tome kako se gra\u0111anska jedinstvenost njeguje u zajedni\u010dkom javnom \u017eivotu. Dakle, kako institucije vi\u0161eg obrazovanja mogu pripremiti studente da se anga\u017eiraju preko vjerskih razlika, dok odr\u017eavaju zajedni\u010dke demokratske obveze? To je pitanje koje istra\u017eujemo u na\u0161em webinaru. Imamo sre\u0107u da imamo tri izvanredna panelista. Svaki od njih je u\u010denjak, u\u010ditelj i javni intelektualac. [00:03:13] Profesor Robert George je McCormick profesor jurisprudenije i profesor politike na Sveu\u010dili\u0161tu Princeton te direktor James Madison programa na Princetonu. Njegova najnovija knjiga, me\u0111u mnogima, zove se Truth Matters, A Dialogue on Fruitful Disagreement in an Age of Division, napisano s Cornelom Westom. Sljede\u0107i, Dr. Ibu Patel je osniva\u010d i predsjednik Interfaith America, organizacije civilnog dru\u0161tva koja radi prema Americi koja prihva\u0107a snagu pluralizma. On je plodan javni govornik i autor, najnovije, od We Need to Build, Field Notes for Diverse Democracy. (..) Fra Francisco Nahoy je kapelan na Thomas Aquinas College, koji ima kampuse u Ju\u017enoj Kaliforniji i Massachusettsu. [00:04:15] Autor je \u010dlanaka o, me\u0111u ostalim temama, retorici u talijanskoj renesansi, studija slu\u010daja o Ibn Khaldunu za zbirku eseja o nastavi globalne renesanse preko granica, i \u010dlanka o dru\u0161tvenoj kozmologiji na Rapa Nuiju. Nadam se da \u0107e nam malo govoriti o tome, i o drugom povezanom, Rapa Nui repatrijaciji, tvrde\u0107i domoroda\u010dko suverenitet. Tako, zamolit \u0107u svakoga od vas da uzmete nekoliko trenutaka da podijelite svoje misli o na\u0161oj temi, kako bismo mogli najbolje pristupiti radu na promicanju i odr\u017eavanju gra\u0111anske jedinstvenosti u vjerski pluralisti\u010dkoj demokraciji, demokraciji u kojoj je vjerska vjerovanja sredi\u0161nje va\u017eno u \u017eivotima mnogih gra\u0111ana, dok mnogi tako\u0111er smatraju strogo odvajanje crkve i dr\u017eave su\u0161tinskim. Dakle, Robbie George, za\u0161to ne bi ti zapo\u010deo s tim? (.)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:05:19] Bio bih odu\u0161evljen da to u\u010dinim, Joshe, i dopustite mi da zapo\u010dnem zahvaljuju\u0107i vam za priliku da se pridru\u017eim svojim uglednim kolegama panelistima ovdje, i zahvaljuju\u0107i vam za va\u0161e veliko vodstvo u pokretu gra\u0111anskog obrazovanja. Ovo je vrlo uzbudljivo vrijeme za nas, za ljude koji vjeruju u va\u017enost gra\u0111anskog obrazovanja, a va\u0161e vodstvo i vodstvo Stanforda \u010dine veliki pozitivan utjecaj. Tako\u0111er je divno biti s mojim starim prijateljem, Ibom, i s novim prijateljem, fra An\u0111elom. (.) Smatram da je na\u010din na koji se treba nositi s pitanjima koja se javljaju u vezi s religijom u pluralisti\u010dkim, religijski pluralisti\u010dkim dru\u0161tvima put anga\u017emana. Ljudi razli\u010ditih vjera trebaju se anga\u017eirati jedni s drugima u duhu tra\u017eenja istine s \u017eeljom za u\u010denjem jedni od drugih. Nisam od \u0161kole koja ka\u017ee da je na\u010din na koji se treba nositi s problemima koje izaziva religija u pluralisti\u010dkim demokracijama privatizirati religiju, zadr\u017eati na\u0161u religiju za sebe, zadr\u017eati je u ku\u0107i ili za stolom za vrijeme obroka ili na koljenima prije spavanja ili u crkvi ili hramu ili d\u017eamiji ili sinagogi. [00:06:36] Mislim da postoji vrlo vrijedna tradicija koja brani tu to\u010dku gledi\u0161ta, ali ja sam na drugoj strani. Mislim da ta tradicija grije\u0161i. Vjerujem u anga\u017eman. A dio mog uvjerenja proiza\u0161ao je iz mog vlastitog iskustva. Ro\u0111en sam od katoli\u010dke majke i oca isto\u010dne pravoslavne vjere. Oti\u0161ao sam na fakultet gdje sam imao veliku privilegiju studirati buddhizam s uglednim Theravada majstorom, Jaokun Rajabharamunijem. O\u017eenio sam svoju ljubav s fakulteta, \u017eidovku. Odgajali smo \u017eidovsko-kr\u0161\u0107ansku djecu. A zatim, rano u svojoj akademskoj karijeri, po\u010deo sam ozbiljno komunicirati s evan\u0111elisti\u010dkim protestantima i upoznavati ljude iz te tradicije. Sudjelovao sam u nekoliko komisija, U.S. Commission on Civil Rights, President's Council on Bioethics. A najva\u017enije za ove svrhe kao predsjednik U.S. Commission on International Religious Freedom. [00:07:37] I sva ta iskustva dovela su me u kontakt s ljudima koji se bave pitanjima iz perspektive svojih razli\u010ditih vjera. Prona\u0161ao sam se rade\u0107i s muslimanima, s Baha'ijima, s jezidima, s hindusima, s budistima iz tradicija drugih osim Theravada tradicije koju sam prou\u010davao, i tako dalje. Ono \u0161to sam nau\u010dio, Joshe, jest da ove velike tradicije nisu samo tradicije vjere. One su ono \u0161to bih se usudio nazvati tradicijama mudrosti. Tu su ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Mnogi inteligentni ljudi unutar njih imali su priliku razmi\u0161ljati o problemima ljudskog stanja. I razvili su uvide. Svi mo\u017eemo u\u010diti iz mudrosti, iz uvida ljudi koji dolaze iz tradicija vrlo razli\u010ditih od na\u0161ih vlastitih. Tako bih volio da to, Joshe, postane norma u na\u0161oj vlastitoj pluralisti\u010dkoj Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje jedni druge tretiramo ne samo s po\u0161tovanjem. [00:08:46] To je va\u017eno. To je va\u017eno. I da je to najbolje \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti, bio bih zadovoljan s tim. Ali tretiramo jedni druge ne samo s po\u0161tovanjem, ve\u0107 i kao sugra\u0111ane od kojih mo\u017eemo u\u010diti. U\u010de\u0107i iz njihovih tradicija, refleksijama o ljudskoj prirodi, ljudskom dobru, ljudskom dostojanstvu i ljudskoj sudbini. (.)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:09:07] Sjajno. Hvala puno. Ivo, tvoje po\u010detne misli.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ibu Patel: [00:09:12] Bok, svima. Moje ime je Ivo Patel. Osniva\u010d sam i predsjednik organizacije pod nazivom Interfaith America. Radimo na stotinama i stotinama sveu\u010dili\u0161nih kampusa na me\u0111ureligijskoj suradnji kroz veliku ameri\u010dku tradiciju vjerskog pluralizma. I \u017eelim zapo\u010deti s pri\u010dom. \u010cesto sam savjetnik ili savjetodavni radnik predsjednicima sveu\u010dili\u0161ta o tome kako integrirati vjersku raznolikost i me\u0111ureligijsku suradnju u njihov paradigmu raznolikosti. Prije nekoliko godina, bio sam na javnom sveu\u010dili\u0161tu u najreligioznijoj dr\u017eavi u Uniji. I sre\u0107em se s vrlo osjetljivom grupom ljudi. Sastajem se sa savjetodavnim osobljem. Postavljam pitanje koje postavljam na po\u010detku gotovo svih ovih razgovora. Ka\u017eem, recite mi nekoliko na\u010dina na koje se religija pozitivno prikazuje u va\u0161em radu. Opet, ovo je savjetodavno osoblje u najreligioznijoj dr\u017eavi u Uniji. Ne\u0107u koristiti imena, ali ne bi vam trebalo dugo da to shvatite. (..) Prve tri pri\u010de koje \u010dujem od savjetodavnog osoblja su sve negativne o religiji. Naviknut sam na to. [00:10:13] I uzimam to mirno. Oslonjen sam lijevo od centra. I stvari koje drugim ljudima, lijevo od centra, ne svi\u0111aju u religiji, ja se ve\u0107inom sla\u017eem. Pa klimam glavom i ka\u017eem, razumijem \u0161to govorite. Ali pitam vas, kako se religija pozitivno prikazuje? I tra\u017eim o\u010dite stvari. Imate 19-godi\u0161njeg studenta koji je uzrujan jer im je umrla baka ili zato \u0161to su dobili svoj prvi F na testu. A odrasli su u religijskoj obitelji i dijele s savjetnikom da im religija poma\u017ee. (.) \u010cekam 15 sekundi. Ti\u0161ina. (.) \u010cekam 30 sekundi. Ti\u0161ina. (.) \u010cekam 45 sekundi. Ti\u0161ina. I samo pu\u0161tam da sjedi. (.) Samo pu\u0161tam da sjedi. 60 sekundi. 40 ljudi iz savjetodavnog i osoblja za dobrobit na velikom javnom sveu\u010dili\u0161tu u najreligioznijoj dr\u017eavi u Uniji nije moglo podijeliti ni jednu pri\u010du o tome kako se religija pozitivno prikazala u njihovom radu. Radim ovo ve\u0107 25 godina. [00:11:16] Posje\u0107ujem 25 sveu\u010dili\u0161nih kampusa godi\u0161nje. Radim sve, od vo\u0111enja radionica s studentima do davanja prezentacija sveu\u010dili\u0161nim kabinetskim i sveu\u010dili\u0161nim odborima. To nije izuzetak. (..) To nije izuzetak. (..) Pa, \u0161to ako su posljednjih 15 do 20 godina rada na raznolikosti u Americi karakterizirali studenti koji \u010ditaju Flushing Remonstrance i pismo hebrejskoj zajednici u Newportu, Rhode Island vi\u0161e nego Foucault i Marcuse? \u0160to ako su \u010ditali Kosmopolitizam Kwame Anthonyja Appiaha i La\u017ei koje ve\u017eu gdje na po\u010detku tih knjiga ka\u017ee da je najizazovnija dimenzija odnosa njegovih roditelja, jedan crnac, jedan bijelac, jedan iz Gane, jedan iz Engleske, nije bila rasa ili nacija. Bilo je to \u0161to je jedan bio metodist a drugi anglikanac. I morali su to rije\u0161iti. \u0160to ako je postojalo duboko intelektualno \u010ditanje onoga \u0161to su James Madison i Thomas Jefferson radili [00:12:18] u razvoju Virginijskog statuta o vjerskoj slobodi i kako je njihovo stvaranje prvog poku\u0161aja vjerski raznolike demokracije ulo\u017eeno u politi\u010dku arhitekturu i gra\u0111anski \u017eivot nacije? \u0160to ako prepoznamo da je u drugim zemljama uobi\u010dajeno imati muslimanski vatrogasni odjel i katoli\u010dki vatrogasni odjel koji odgovaraju samo na po\u017eare na katoli\u010dkoj ili muslimanskoj strani grada? \u0160to ako se u\u0111emo duboko u Roberta Putnama i postavimo pitanje \u0161to \u0107e se dogoditi kada vjersko pripadni\u0161tvo erodira u Americi, \u0161to \u0107e se dogoditi na\u0161em gra\u0111anskom \u017eivotu? (.) \u0160to \u0107e se dogoditi sa slu\u017ebama pomo\u0107i jugu baptista pri katastrofama? \u0160to \u0107e se dogoditi katoli\u010dkim \u0161kolama koje se oslanjaju na ljude koji dolaze u crkvu i stavljaju 20 dolara u ko\u0161aricu dok prolazi? Kako bi na\u0161 narod izgledao da umjesto posljednjih 15 do 20 godina rada na raznolikosti fokusiraju na dijeljenje ljudi na rasiste i antirasiste, [00:13:25] fokusiraju se na suradnju kroz razlike, prepoznaju\u0107i da je ameri\u010dki genij sposobnost neslaganja o nekim osnovnim stvarima i rada zajedno na drugim osnovnim stvarima, a tradicija u kojoj stekli taj genij je rad s vjerskom raznoliko\u0161\u0107u. A zavr\u0161avali bismo ljude iz na\u0161ih institucija koji bi mogli pomo\u0107i ja\u010danju vjerski diverse demokracije i shvatiti da ako mo\u017eete to raditi oko vjerske doktrine, mo\u017eete to raditi oko politi\u010dke ideologije. (.) \u0160to ako bi ovaj na\u010din razmi\u0161ljanja i ove gra\u0111anske prakse postali sredi\u0161nji za razvoj programa gra\u0111anskog mi\u0161ljenja? I nitko ne bi diplomirao bez \u010ditanja pisma hebrejskoj zajednici u Newportu, Rhode Island ili Flushing Remonstrance, i postavljaju\u0107i pitanje, kako se to primjenjuje danas?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:14:13] Hvala. Fra Francisco, rije\u010d je va\u0161a.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:14:17] Hvala vam puno. Drago mi je \u0161to sam dio ove rasprave i \u0161to mogu u\u010diti od svojih kolega. Mislim da se nikada prije nismo sreli, ali svjestan sam da je dr. George radio opse\u017eno s mojim biv\u0161im poslodavcem, \u0161eikom Hamzom Yusufom, koji je predsjednik Zaytuna College. Proveo sam osam i pol godina na fakultetu tamo prije nego \u0161to sam sada do\u0161ao na Thomas Aquinas College. Dakle, od muslimanske \u0161kole s klasi\u010dnim djelima do katoli\u010dke \u0161kole s klasi\u010dnim djelima. Mislim da bih trebao zapo\u010deti govore\u0107i o tome kako se moje najranije sje\u0107anje na ono \u0161to bismo danas nazvali anga\u017emanom s ameri\u010dkim vjerskim pluralizmom dogodilo na stepenicama Vrhovnog suda okruga Jackson krajem 1960-ih, [00:15:18] kada je moj tata postao dr\u017eavljanin Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. \u017divo se sje\u0107am da smo nakon ceremonije svi oti\u0161li na travnjak ispred suda, a svi koji su tog dana postali dr\u017eavljani donijeli su hranu, zapravo piknik, iz svojih zemalja i tradicija. I preuzeo sam na sebe da posjetim svakoga od njih. (.) Sada, moja motivacija, naravno, bila je isklju\u010divo hedonisti\u010dka. No, iskustvo koje sam imao kao malo dijete bilo je jedno radosno interakcije s mu\u0161karcima i \u017eenama, s obiteljima, a posljedi\u010dno i s vjerskim perspektivama iz cijelog svijeta. I mislim da je to doista, veliko priznanje mojim roditeljima \u0161to, iako sam odrastao u katoli\u010dkom doma\u0107instvu, [00:16:27] bilo je to doma\u0107instvo koje je bilo vrlo otvoreno u tom smislu. I ono koje je modeliralo anga\u017eman, ne samo s osobama, ve\u0107 i s vjerskim tradicijama kojima su pripadale te osobe. Kasnije, kao student Phillips Academy u Andoveru, Massachusetts, moj direktor bio je pokojni dr. Theodore Sizer, \u010diji je genij, zapravo, nadzirao suvislo obrazovanje kada su Abbott i Phillips Academies spojeni u Andoveru, ali tako\u0111er i stvaranje trodijelne \u0161kolske pastorale u to vrijeme. Tako su na\u0161i pastori bili rabin reformne tradicije, ministar Ujedinjenih Metodista, (.) i augustinski fratar koji je bio katoli\u010dki kapelan. (.) [00:17:30] Dakle, u tom okru\u017eenju, mislim da nije pretjerano re\u0107i da je kao posljedica vjerskog pluralizma u Andoveru krajem 1970-ih, kada sam ja bio student, postao sam bolji katolik. (..) I \u017eelim naglasiti da je ovo ne\u0161to \u0161to, barem tijekom mog interakcije s ljudima specifi\u010dnih vjerskih pozadina, \u010desto brine u vezi s ameri\u010dkim pluralizmom, naime da na\u0161 anga\u017eman s vjerskim zajednicama drugih tradicija ima potencijal oslabiti na\u0161u vlastitu predanost. I sve \u0161to mogu re\u0107i je da to dosad nije bilo moje iskustvo. Kasnije, kao \u0161to sam spomenuo, oti\u0161ao sam raditi za muslimansku instituciju gdje sam stekao i filozofiju i retoriku s jedne strane, [00:18:37] ali specifi\u010dno principe demokracije s druge. I iznova sam se nalazio kako \u010ditam klasi\u010dne tekstove. Uzmite, na primjer, de Tocquevillea kroz potpuno novu prizmu. Drugim rije\u010dima, prizmu pro\u017eetu eksplicitnim muslimanskim sadr\u017eajem, islamskim sadr\u017eajem kurikuluma na Zaytuna College, koji poku\u0161ava podu\u010davati paralelno i zapadne i islamske tradicije. (.) Tako da sam imao niz prekrasnih iskustava tijekom svog \u017eivota, ne samo ameri\u010dki pluralizam, ve\u0107 specifi\u010dno vjerski pluralizam. I na na\u010dine za koje sam smatrao da su ne samo pobolj\u0161ali moje iskustvo kao gra\u0111anina ovih Sjedinjenih Dr\u017eava, ve\u0107 i kao katolika, i kao nekoga tko se anga\u017eira i sa svojom vjerom i svojom vjerom u kontekstu ameri\u010dkog gra\u0111anskog pluralizma.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:19:37] Hvala vam puno. (..) Robbie George, \u010desto sam pri\u010dao pri\u010du o tome kako je Stanford Civics Initiative na neki na\u010din proiza\u0161ao iz govora koji ste ovdje odr\u017eali o slobodi govora. Pa bih vas zamolio da malo razgovarate o svom vlastitom radu. Znam da ste cijelu svoju karijeru posvetili slobodi govora i akademskoj slobodi. Um, kako razmi\u0161ljamo o slobodi govora suo\u010deni s zahtjevima nekih iskreno vjernih osoba, um, bilo da su u dr\u017eavnim skup\u0161tinama ili negdje drugdje, um, za cenzuru materijala koje smatraju da promi\u010du stilove \u017eivota koje do\u017eivljavaju kao temeljno pogre\u0161ne ili, ili, ili \u010dak, um, kako bi to rekli, grije\u0161ne. Um, kako odgovarate na tu vrstu izazova? I, um, ponovno zami\u0161ljaju\u0107i da je, um, izazov na koji odgovarate iskren. [00:20:42] Um, ti, uh, ljudi su iskreno zabrinuti. Um, kako, kako razgovarate s njima?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:20:49] Vjerujem da im je zaista stalo. Ne mislim da to nije opravdanje. Mislim, razgovarao sam s mnogim ljudima, raspravljao, uh, s mnogim ljudima koji misle da smo, um, oti\u0161li predaleko s slobodom govora, ili koji vjeruju da ja idem predaleko u obrani slobode govora. \u010cesto me optu\u017euju da sam, i to ne bez razloga, uh, slobodoumni, uh, fundamentalist, kao \u0161to, kao \u0161to znate. Um, ali dopustite mi da ovdje iznesem nekoliko razmatranja, Joshe. Prvo, posebno ako govorimo o obrazovanju, a posebno ako govorimo o visokim obrazovnim institucijama, sveu\u010dili\u0161tima i fakultetima, mislim da moramo biti jasni u vezi s na\u0161om misijom. A na\u0161a misija je tra\u017eenje istine. (..) To je to. Radi se o potrazi za znanjem, znanju istine, unapre\u0111enju razumijevanja, produbljivanju razumijevanja. Uh, to je o\u010duvanje istine kada je ona sigurno, um, uh, ostvarena do onog stupnja do kojeg mo\u017eemo ikada sigurno do\u0107i do istine. Uh, a zatim preno\u0161enje znanja, pou\u010davanje, ta, ta misija pou\u010davanja, koja je za mene u osnovi pitanje pomo\u0107i mladim ljudima kojima smo povjereni, na\u0161im studentima, [00:21:58] da se formiraju u odlu\u010dne tra\u017eitelje istine i hrabre, uh, govornike istine. Stoga mislim da je ta misija va\u017ena ako \u017eelimo razumjeti ulogu slobode govora. Sada, druga stvar koju \u017eelim iznijeti je ovo. Um, kao \u0161to znate, Joshe, jer radimo u otprilike istom podru\u010dju, nekako sam izgradio svoju karijeru, uh, ne malo, uh, kritiziraju\u0107i, uh, vrstu liberalizma ili politi\u010dkog liberalizma koji je povezan, ne samo s figurama poput kasno preminulog i veoma velikog Johna Rawlsa, ve\u0107 i Johnom Stuartom Millom. Kritizirao sam Millov utilitarizam. Kritizirao sam, uh, neke aspekte Millovog libertarijanizma, njegovog op\u0107eg libertarijanizma. Ali u tom drugom poglavlju Millova velikog djela o slobodi, tog velikog eseja o slobodi, gdje se bavi pitanjem onoga \u0161to on naziva slobodom mi\u0161ljenja i rasprave, \u0161to bismo mi nazvali slobodom govora. (.) On prepoznaje va\u017enost slobode govora kao fundamentalno instrumentalnu za projekt kojim se svi mi, bez obzira jesmo li u obrazovnim institucijama ili ne, trebamo baviti. [00:23:05] A to je istina. I mislim da je u tome sto posto u pravu, da ako \u017eelimo biti tra\u017eitelji istine, ako \u017eelimo biti odlu\u010dni tra\u017eitelji istine, onda \u0107emo trebati slobodu postavljati bilo kakva pitanja, preispitivati bilo koju ortodoksiju, bilo koju dogmu, politi\u010dku, religijsku, ideolo\u0161ku, \u0161to god to bilo. Trebat \u0107emo slobodu protiviti se, ispitivati, izazivati, kritizirati, jer je to jedini na\u010din na koji \u0107emo do\u0107i do istine ili barem bli\u017ee istini ili produbiti na\u0161e razumijevanje istine. Nikada ne\u0107emo do\u0107i do savr\u0161ene istine. Svi to znamo. Kakvu god istinu postignemo, uvijek \u0107e biti pomije\u0161ana s nekom mjerom pogre\u0161ke. Ali tako\u0111er znamo da svatko od nas, svi ljudi na planeti, imaju neka la\u017ena uvjerenja u svojim rukama. Svi imamo. Svi znamo da imamo. Problem je \u0161to ne znamo koja su od njih la\u017ena. [00:24:05] Vjerujemo u ono \u0161to vjerujemo jer vjerujemo da je to istina. Ali znamo da nije sve \u0161to vjerujemo istinito. Dakle, ako \u017eelimo napredovati prema zamjeni barem nekih od tih la\u017enih uvjerenja s istinitim uvjerenjima, morat \u0107emo biti spremni dopustiti ljudima da izazovu na\u0161a uvjerenja. A ovo se ne odnosi samo na trivijalne, minorne, povr\u0161ne stvari u \u017eivotu, stvari koje nam nisu toliko va\u017ene, gdje je lako priznati, ne samo nominalno, ve\u0107 duboko egzistencijalno, lako priznati, lak\u0161e priznati da bismo mogli biti u krivu. No, odnosi se, budimo iskreni prema sebi, na duboka, va\u017ena, su\u0161tinska pitanja, stvari za koje nam je zaista stalo. Mogli bismo biti u krivu i oko njih, oko tih dubokih pitanja ljudske prirode, ljudskog dobra, ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, ljudske sudbine. Dakle, opet, to zna\u010di da nam je potrebna sloboda da izazovemo i moramo biti spremni da budemo izazvani. Druga strana slobode su vrline koje trebamo imati kako bismo bili tra\u017eitelji istine. Ako \u017eelimo biti tra\u017eitelji istine, potrebni su nam uvjeti. Ti uvjeti moraju biti obilje\u017eeni slobodom. [00:25:08] Ali tako\u0111er trebamo vrline. Trebamo vrlinu intelektualne poniznosti. To je spremnost da priznamo da bismo mogli biti u krivu i da bismo mogli jako biti u krivu, ne samo oko minornih stvari, ve\u0107 i oko velikih, va\u017enih stvari. Ne samo oko stvari koje nam nisu toliko va\u017ene. Nismo duboko emocionalno investirani u njih, nego o stvarima u koje smo stvarno duboko emocionalno investiran. I trebamo hrabrost da budemo spremni dovoljno se odvojiti od svojih emocija kako bismo razmislili o tome, zapravo, bismo li mogli biti u krivu oko ove ili one stvari u koju se stvarno duboko brinemo. Tako da postoje dvije strane ovdje, uvjeti i vrline. Sa strane uvjeta, u sredi\u0161tu, sloboda govora. Sve se svodi na, kao \u0161to je Mill ispravno rekao, tra\u017eenje istine.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:25:58] O\u010de Francisce, predajete na katoli\u010dkom fakultetu koji je osnovan isklju\u010divo kao katoli\u010dka institucija. Kako na to odgovarate? Kako na to odgovarate? Smatrate li da je to dio va\u0161e misije kao kapelana i u\u010ditelja da izlo\u017eite svoje studente ovoj mogu\u0107nosti pogre\u0161ke, koja se mo\u017ee smatrati izazovom tradiciji na kojoj je va\u0161 fakultet osnovan? (..)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:26:34] To ovisi o tome kako shva\u0107ate tradiciju. Na primjer, tendencija u suvremenom ameri\u010dkom diskursu je smatrati religiju sinonimom za dogmatizam. A barem ovo nije katoli\u010dko shva\u0107anje, \u0161to je, mislim, vjerojatno najbolje sa\u017eeto, recimo, likom poput Anselma, koji na\u0161 projekt, tj. projekt ovog fakulteta, naziva tezom vjere koja tra\u017ei razumijevanje. Razumijemo se kao motivirani i vjerom i razumom. A kurikulum je osmi\u0161ljen na na\u010din koji osna\u017euje sposobnost prepoznavanja \u0161to je razum i razumno jednako koliko i produbljuje vjeru onih koji odlu\u010de do\u0107i ovdje. [00:27:44] Dakle, ne do\u017eivljavam se tako. Bio bih iznena\u0111en da su osniva\u010di ovog fakulteta shva\u0107ali sebe kao stvaraoce za\u0161ti\u0107enog prostora za katolike kako bi se razvijali kao katolici. To jest, za\u0161tita shva\u0107ena kao izolacija. (.) Mislim, na\u0161i studenti \u010ditaju Milla, bave se Humeom i suo\u010davaju se s pitanjima koja se postavljaju u intelektualnoj tradiciji. Naravno, tako\u0111er idu na misu. Idu na ispovijed svaki dan. Pa, ne idu svi svaki dan, ali svaki dan imamo ispovijedi, zar ne? I tako tako\u0111er prakticiraju svoju katoli\u010dku vjeru. Mislim da bi bili vrlo iznena\u0111eni da otkriju da to smatraju nekako nespojivim stvarima, te\u0161kim stvarima koje se na neki na\u010din moraju balansirati na posebno spretn na\u010din. [00:28:51] To je, zapravo, na\u0161a tradicija, vjera i razum. (..)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:28:58] Hvala. Ivo, opisuje\u0161 u svojoj najnovijoj knjizi svoj vlastiti razvoj od dru\u0161tvenog kriti\u010dara koji brzo, da tako ka\u017eemo, djeluje iz srca i proziva licemjerje nekih institucija Amerike, uklju\u010duju\u0107i i one u kojima si bio zaposlen. Tako prelazi\u0161 iz te pozicije u poziciju graditelja, gradiv\u0161i instituciju, poku\u0161avaju\u0107i, kako ka\u017ee\u0161, stvarati stvari. Osje\u0107a\u0161 li jo\u0161 uvijek napetost koju treba\u0161 rije\u0161iti za sebe u svom radu ili u osobnom \u017eivotu? Mislim, opet govorimo o na\u010dinima na koje su kritika, izazov i, jednoc\u030cno, poku\u0161aj izgradnje ne\u010dega da uspostavi ne\u0161to kompatibilni ili napetost koja se mora razrije\u0161iti?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ibu Patel: [00:29:59] To je veoma zanimljivo pitanje, jer sam trenutno poznat kao prili\u010dno o\u0161tar kriti\u010dar DEI-a, iako ga smatram tragedijom, \u0161to zna\u010di da razmi\u0161ljam o tome \u0161to je DEI moglo biti umesto onoga \u0161to je postalo. I tako, na neki na\u010din, ose\u0107am da to radim iz vrlo razli\u010ditog razloga od onog zbog kojeg sam to radio u svojim ranim dvadesetim. Mo\u017eda \u0107u malo ispri\u010dati pri\u010du, delom zato \u0161to je va\u0161a institucija mesto gde se ta pri\u010da odigrala. Dakle, dolazim iz, ako ho\u0107ete, politi\u010dke korektnosti sredinom 1990-ih, kada sam bila student na koled\u017eu, neka vrsta verzije budi se ili antirasizma iz 90-ih, ako \u017eelite. I po\u010dinjem se interesovati za religijsku raznolikost i me\u0111ureligijski rad na sli\u010dne na\u010dine kao Ravi. (.) Posebno sam privu\u010dena Dorothy Day i pokretu katoli\u010dkog radnika. Po\u010dinjem da prou\u010davam teologije socijalne akcije kroz razli\u010dite religijske tradicije i idem na me\u0111ureligijske konferencije. Tra\u017eim nove Dorothy Day, Thich Nhat Hane i Malcolm X-e \u0161irom sveta, i pronalazim starije teologe na panelima. [00:31:06] Kada sam imala 22 godine, moja kosa je bila u plamenu. Na jednoj od tih me\u0111ureligijskih konferencija na Stanfordu, ustala sam usred plenarne sesije. Podigla sam pesnicu u vazduh i osudila celu stvar kao beskorisnu i dosadnu. Pitala sam, gde su mladi ljudi? Gde je energija? Gde je vitalnost? Gde je socijalna akcija? I, znate, bila su neka zapanjena lica. Bilo je malo aplauza jer svima se svi\u0111a mladi aktivista u takvim okru\u017eenjima. (.) Ali pravi poklon bio je kada je jedna \u017eena pri\u0161la do mene. Zove se Yolan Trevino. Pri\u0161la mi je dok su ljudi po\u010deli da idu na slede\u0107u sesiju i rekla, znate, to je zaista zanimljiva ideja koju imate. Me\u0111ureligijska organizacija koja bi se bazirala na mladim ljudima i socijalnoj akciji i religijskoj raznolikosti koja bi ozbiljno shvatila teologije socijalne akcije kroz razli\u010dite religijske tradicije. Trebalo bi to da izgradite. Trebalo bi to da izgradite. I nekako sam to primila kao dubok izazov, iako to nije nameravala. [00:32:13] I razlog za to je \u0161to je u su\u0161tini govorila, ako ste dovoljno pametni da ka\u017eete drugim ljudima \u0161ta rade pogre\u0161no, onda ste sigurno dovoljno pametni da izgradite stvar za koju mislite da je ispravna. I 30 godina kasnije, evo me, u, znate, sada\u0161njoj organizaciji od 22 miliona dolara, sa 85 zaposlenih, koja je, znate, po narud\u017ebama magnitude, najve\u0107a me\u0111ureligijska organizacija u zemlji. (..) I mislim da je velika poklon na\u0161ih religijskih tradicija i ameri\u010dke tradicije to \u0161to gradite bolje stvari. To je tokvilijanska tradicija. To je tradicija proroka Muhameda, mir i blagoslovi neka su na njemu, na\u010din na koji je gradio gra\u0111anske institucije u Medini koje su stvorile ose\u0107aj pluralizma. Ali sada \u017eelim pre\u0107i na ovu kriti\u010dku notu, jer ako pro\u010ditate ono \u0161to pi\u0161em u Inside Higher Ed, Chronicle of Higher Education, New York Times-u ili Persuasion-u, vide\u0107ete da ukazujem na mnogo stvari koje mislim da su pogre\u0161ne u trenutnom modelu raznolikosti. [00:33:14] I razlog za to, mislim, je \u0161to je zabele\u017eio o\u0161tar preokret u deljenje nas i njih, i ohrabrivanje ljudi da pri\u010daju pri\u010de \u017ertava umesto pri\u010de aktera. I mislim da je to sveti prekr\u0161aj. Mislim da je to sveti prekr\u0161aj tra\u017eiti od ljudi da pri\u010daju pri\u010de o svim stvarima koje ne mogu u\u010diniti u svetu, a zatim o svim pri\u010dama koje mogu u\u010diniti u svetu, posebno kada su ti ljudi na koled\u017eima u Americi, \u0161to je verovatno najve\u0107i lift socijalne mobilnosti ikada izmi\u0161ljen u ljudskoj istoriji, ameri\u010dki koled\u017e. I tako, moja svrha u ovome je da ohrabrim ljude ka ne\u010demu \u0161to je bolje. Ali mislim da ako analogiju koju koristim i dalje primenim, ne mo\u017eete od linebacker-a postati shortstop. [00:34:17] Dakle, ako je neko i ovo je prozai\u010dna metafora, ali zapravo prili\u010dno duboka misao. Ako imate infrastrukturu raznolikosti koja je 25 godina bila posve\u0107ena deljenju ljudi na potla\u010dene i tla\u010ditelje, koja ohrabruje ljude da pri\u010daju pri\u010de \u017ertava, koja obu\u010dava ljude da budu kriti\u010dari, a ne graditelji, ne mo\u017eete se odjednom okrenuti i o\u010dekivati da to bude infrastruktura pluralizma. La\u017eete sami sebi. La\u017eite sami sebi. Nema mnogo Bo Jackson-a na svetu. I ako zaista verujemo u ameri\u010dki projekat, koji je da ljudi razli\u010ditih identiteta i divergentnih ideologija zajedno grade naciju i sara\u0111uju preko svojih razlika. Ako zaista verujemo u to, zahtevamo odli\u010dnost oko toga i odli\u010dnost zahteva disciplinu i praksu.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:35:08] Joshu, mogu li dati komentar?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ibu Patel: [00:35:11] Molim, molim. (..)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:35:13] Da. Tako da putujem po zemlji govore\u0107i na sveu\u010dili\u0161tima, koled\u017eima i sveu\u010dili\u0161tima, javnim, privatnim, nevjerskim, vjerski povezanim. I moram re\u0107i da sam u posljednjih pola desetlje\u0107a do desetlje\u0107a, dok putujem po zemlji i predajem, prona\u0161ao ve\u0107u otvorenost za izazivanje dominantnih mi\u0161ljenja na kampusu ili ortodoksija, ve\u0107u otvorenost za izazivanje me\u0111u institucijama koje su dublje vjerski povezane nego me\u0111u samo labavo povezanim vjerskim institucijama ili nevjerskim institucijama, bez obzira bile javne ili privatne. I mislim da nam to ne\u0161to govori. Pronalazim vi\u0161e otvorenosti, na primjer, na Sveu\u010dili\u0161tu Brigham Young, Sveu\u010dili\u0161tu Latter-day Saints, ili na Sveu\u010dili\u0161tu u Dallasu, katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, ili gdje je fra Francisco predavao na Zaytuna College, novom muslimanskom liberalnom umjetni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Berkeleyu, Kalifornija, nego \u0161to to pronalazim na Yaleu ili Williamsu ili na Sveu\u010dili\u0161tu Illinois. [00:36:29] Sada, kada posjetim vjerski povezane koled\u017ee, zbog mog rada na slobodi govora i akademskoj slobodi, \u010desto me pitaju, pa, kako to primjenjujemo na nas na Yeshivi, recimo, ili na Notre Dame ili na Baylor, baptisti\u010dkoj instituciji, ili na BYU ili na Zaytuna? Kako to primjenjujemo na nas? Kako to primjenjujemo na nas? I moj odgovor na to pitanje je, vi ste sveu\u010dili\u0161te. (.) Niste u razredu katehizma. (.) Znate, ne poku\u0161avate samo usaditi doktrinu ljudima u glavu. Posve\u0107eni ste odre\u0111enoj doktrini. To je va\u0161a vjera. (.) Ali ste sveu\u010dili\u0161te, \u0161to zna\u010di da \u0107e norme koje vas trebaju voditi kao instituciju koja tra\u017ei istinu biti mnogo sli\u010dnije nego razli\u010dite norme koje bi trebale vladati na nevjerskoj instituciji. Sada, to ne zna\u010di da su identi\u010dne, ali zna\u010di da su prili\u010dno blizu. Zna\u010di da ako ste na Notre Dameu ili Yeshivi ili BYU ili Bayloru ili Zaytuni, trebali biste znati, trebali biste \u010ditati, trebali biste se suo\u010diti s Nietzscheom ili Humeom ili Marxom ili bilo kojim od drugih velikih figura povijesti koji su izazvali teizam ili izazvali va\u0161u \u017eidovsku ili kr\u0161\u0107ansku ili muslimansku tradiciju vjere. [00:37:50] Ne biste pravilno obrazovali svoje studente na Notre Dameu ili BYU ili Zaytuni ako bi iza\u0161li bez da su se suo\u010dili s Nietzscheom ili Marxom ili Humeom. I mislim ovdje ne samo da postavite slamnatog \u010dovjeka i sru\u0161ite ga. Mislim na stvarno anga\u017eiranje s najboljim argumentima koje te figure, ti kriti\u010dari religije, imaju za iznijeti. To je ono \u0161to zna\u010di biti sveu\u010dili\u0161te, a ne razred katehizma. Ako ste sveu\u010dili\u0161te, va\u0161 posao, i nije me briga jeste li katolik, \u017didov, musliman, baptist, va\u0161 posao je osigurati da se va\u0161i studenti anga\u017eiraju s najboljim \u0161to je ikada pom pensado i re\u010deno preko cijelog opsega perspektiva od ljudi \u017eivih i mrtvih, najboljih umova \u017eivih i mrtvih o tim stalnim spornim pitanjima. Ova pitanja, ova pitanja o kojima razumna dobra volja ljudi svi moramo priznati da su imali i nastavljaju imati i nastavit \u0107e imati razlike.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:38:50] Sjajan. Hvala. Sjajan. Fra Francisco, mislim da si nas uveo u zanimljivu raspravu. Htio bih malo promijeniti temu. Zami\u0161ljam da svaki od vas vjeruje da postoje odre\u0111ena pona\u0161anja, odre\u0111eni stavovi prema kojima bi demokratski gra\u0111ani, mo\u017eda bilo tko, trebali biti netolerantni. Ipak, vjerska netolerancija povijesno predstavlja pravi problem za gra\u0111ansko jedinstvo, na\u0161u temu. Stoga \u0107u pozvati svakog od vas da mi ispri\u010da osobno iskustvo koje ste imali. Pretpostavljam da je svatko od vas, na ovaj ili onaj na\u010din, imao iskustvo s netolerancijom i kako se to odrazilo, ako jeste, na va\u0161e vlastito podu\u010davanje i praksu. Dakle, tko od vas \u017eeli zapo\u010deti, izvolite.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:39:51] Kad ka\u017eete netolerancija, \u017eelim biti siguran da sam shvatio, tra\u017eite li primjere izri\u010dite vjerske netolerancije ili je ovdje rije\u010d o bilo kojoj vrsti netolerancije?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:40:09] Da, mislim da je svaki oblik netolerancije relevantan. Na\u0161a tema je, znate, religija i gra\u0111ansko jedinstvo. No, \u010dini mi se da, kako o tome razgovaramo, govorimo o anga\u017emanu, o potrebi da se ljude potakne da razumiju i ozbiljno razmi\u0161ljaju o drugim tradicijama ili drugim na\u010dinima razmi\u0161ljanja, drugim na\u010dinima \u017eivljenja. (..) I netolerancija se \u010dini, barem u svojoj su\u0161tini, strukturirana odbijanja anga\u017emana na taj na\u010din i re\u0107i da \u0107u to zatvoriti jer to ne mogu tolerirati. Sada, kao \u0161to sam rekao, po\u010deo sam govoriti o nekim stvarima koje smatram netolerantnima. No mislim da bi se mnogi od nas slo\u017eili da je odre\u0111eni stupanj tolerancije prema onome \u0161to ljudima nije ugodno va\u017ean. [00:41:10] Da. Dakle, samo iznosim to. Mo\u017eda je to.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:41:15] Imao sam zanimljivo iskustvo. Prije nekoliko godina bio sam u Dublinu, Irska, predstavljaju\u0107i na akademskoj konferenciji. Konferencija je bila organizirana na na\u010din da smo koristili objekte s obje strane Liffeya. Tako smo \u010desto morali prelaziti razne mostove kako bismo do\u0161li do na\u0161ih mjesta. I na, od svih mjesta, Beckettovu mostu, \u017eena se zaustavila ispred mene i rekla: mrzim javne prikaze religioznosti. O\u010digledno, jer nosim franjeva\u010dki habit, znate, i jednostavno se \u0161etam ulicama Dublina kao da to nije problem. Moj trenutni misao bila je: prili\u010dno se sla\u017eem s tim u vezi s javnim prikazima bigotizma. (...)<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:42:03] Pitam se, o\u010de Francisco, bi li, recimo, budisti\u010dki redovnik u safranovim ogrta\u010dima izazvao isti odgovor od ove \u017eene. Sumnjam da bi.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:42:15] Mislim, \u010desto se, znate, sre\u0107em s budisti\u010dkim redovnicima ili ponekad s pravoslavnim sve\u0107enicima, ponekad s hasidima. Da. Vrlo \u010desto, dijelom zbog mojih osam i pol godina na Zetuna Collegeu s, znate, nekim tko nosi kufi, na primjer. Tako da postoji osje\u0107aj u kojem takve osobe vide mene i do\u0111u pravo do mene, stoje\u0107i sa mnom, kao da govore: evo nas. Zar to nije prekrasna stvar? I tako samo izazivam pojmove da je netolerancija ne\u0161to \u0161to religiozni imaju monopol na.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:43:07] Naravno, dio moje misli je bio da religiozni pate od netolerancije od odlu\u010dnih antireligioznih ljudi. Dakle, to ne mora i\u0107i samo u jednom smjeru.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:43:23] Pa, ljudska priroda kakva jest, napast biti dogmati\u010dan i ideolo\u0161ki i tvrdoglav i zlonamjeran, prelazi vjerske granice, prelazi etni\u010dke granice, prelazi ideolo\u0161ke granice. (.) Ali mo\u017eda bismo, Josh, mogli po\u010deti razgovarati malo o stvarima prema kojima bismo trebali biti netolerantni jer su stvarno nepodno\u0161ljive. Po\u010deo bih taj popis u sveu\u010dili\u0161nom svijetu s intelektualnom nepo\u0161tenjem. To ne mo\u017eemo tolerirati. To ne mo\u017eemo tolerirati me\u0111u na\u0161im studentima. To ne mo\u017eemo tolerirati me\u0111u na\u0161im fakultetom. To je jednostavno nespojivo s misijom tra\u017eenja istine institucije, s vokacijom institucije, s na\u0161om vlastitom vokacijom kao. Kao znanstvenici i, naravno, isto kad je rije\u010d o stvarima poput poticanja na nasilje, uznemiravanja, klevete. (.) Postoje odre\u0111ene kategorije govora koje \u010dak i fundamentalisti\u010dki zagovornik slobode govora poput mene shva\u0107a, znate, to nisu ono \u0161to u zakonu Prvog amandmana nazivamo nepodr\u017eanim govorom. [00:44:24] To nisu za\u0161ti\u0107ene kategorije govora. Moramo biti netolerantni prema tim stvarima. Tako\u0111er, mislim da trebamo biti netolerantni prema zatvorenim umovima. Mislim, ako niste otvoreni za izazove, onda jednostavno ne pripadate Princetonu ili Stanfordu ili Sveu\u010dili\u0161tu Illinois ili Gettysbur\u0161kom kole\u0111u ili gdje god to bilo, ako je institucija stvarno posve\u0107ena tra\u017eenju istine. Znate, ako niste voljni priznati svoju vlastitu falibilnost da biste mogli pogrije\u0161iti u vezi s ne\u010dim, onda jednostavno ne\u0107ete imati koristi od tog mjesta i sigurno ne\u0107ete donijeti nikakvu korist tom mjestu. Dakle, zauzimam prili\u010dno striktno netolerantno stajali\u0161te prema takvim stvarima. Ali mislim da moramo biti tolerantni u rije\u010dima na\u010dela opisanim na Sveu\u010dili\u0161tu u Chicagu, koja smo sada usvojili na Princetonu, na\u010dela slobode govora Sveu\u010dili\u0161ta u Chicagu trebamo biti spremni razmotriti voljni za sudjelovanje u svakoj ideji, mo\u017eda vrlo lo\u0161oj ideji, mo\u017eda vrlo pokvarnoj ideji. [00:45:24] Ali, znate, ako netko \u017eeli braniti tu ideju u pravom okviru intelektualne rasprave koriste\u0107i razloge, argumente, dokaze, onda im to dugujemo. Dugujemo to vlastitoj misiji kao traga\u010di za istinom da budemo spremni sudjelovati u tome. Mo\u017eda \u0107e nas isprva na neki na\u010din, a mo\u017eda i do kraja, \u0161okirati ideja, pokvarena ideja, zla ideja. Ali ako je tako, trebali bismo biti u mogu\u0107nosti precizirati \u0161to nije u redu s tim. Znate, ne moramo to jednostavno isklju\u010diti. Trebali bismo biti u mogu\u0107nosti utvrditi i artikulirati \u0161to nije u redu s tim. Dakle, \u017eelim sve na stolu mog, ljubazno ste spomenuli novu knjigu, koju sam objavio zajedno s Cornelom Westom u na\u0161em zajedni\u010dkom pou\u010davanju. Cornel uvijek zapo\u010dinje na\u0161e seminare govore\u0107i studentima da je cijela svrha ovog te\u010daja uznemiriti vas bez obzira na to gdje se nalazite, bilo s lijeve ili desne strane, bilo da ste religiozni, bilo da ste sekularni, bez obzira odakle dolazite. Ako vas ne uznemiravamo, ne radimo svoj posao kao profesori.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:46:24] Ivo, tvoja me\u0111ureligijska Amerika zapravo se odnosi na pluralizam. Ipak, netolerancija mo\u017ee predstavljati prijetnju pluralizmu. Ima\u0161 li iskustva ili dodatnih misli o tome?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ibu Patel: [00:46:40] Pa znate, zvali su me Eboo, a odrasla sam u zapadnim predgra\u0111ima Chicaga 1980-ih. Bio sam tamo, ali zapravo \u017eelim ispri\u010dati pri\u010du o jednom \u017eidovskom prijatelju koji je oblikovao osnivanje ove organizacije i tako\u0111er izuzetno va\u017enu dimenziju svih religijskih tradicija. Kada sam bio u srednjoj \u0161koli, moja prijateljska grupa uklju\u010divala je ju\u017enoindijskog hindusa, nigerijskog evan\u0111elistu, kubanskog \u017eidova, mormona. A u ranim 1990-ima, to je vjerojatno bila iznimka. Danas je to pravilo; danas pravilo u toliko mjesta je da ljudi imaju razli\u010dite prijatelje iz religijskih i rasnih pozadina. I mislim da je to divno. Tijekom nekoliko tjedana u tre\u0107oj godini srednje \u0161kole, grupa nasilnika u mojoj \u0161koli po\u010dela je progoniti mog \u017eidovskog prijatelja. Govorili bi mu stvarno ru\u017ene antisemitske stvari u hodnicima i zapisaivali ru\u017ene stvari po klupama. Gledao sam kako se to doga\u0111a i nisam u\u010dinio ni\u0161ta. [00:47:43] I znate, moj prijatelj je pomalo nestao u sjene. Gledao sam kako se to doga\u0111a. I opet, nisam u\u010dinio ni\u0161ta. Nekoliko godina kasnije, svi smo se vratili s fakulteta i dru\u017eili se jedne no\u0107i. On mi to spominje i ka\u017ee, znate, to je bilo najgore kao \u0161est ili osam tjedana mog \u017eivota. Gledao si me kako patim i nisi u\u010dinio ni\u0161ta. Za\u0161to nisi u\u010dinio ni\u0161ta? I to je bilo kao \u0161okantno iskustvo jer, jer sam namjerno znao da ne radim ni\u0161ta. Znao sam da ne radim ni\u0161ta i znao sam da je to pogre\u0161no. I te no\u0107i to sam podijelio s mojim ocem i moj otac se tako naljutio na mene. Rekao je ne\u0161to \u0161to me duboko pogodilo, rekao je: nije uspjelo si svom prijatelju i nije uspjelo si svojoj vjeri. Ono \u0161to je zanimljivo je da moj otac nije ritualni musliman, ali ga duboko oblikuju etike tradicije. I za njega, etika tradicije zna\u010di da mi kao muslimani stojimo uz ljude drugih vjerovanja kada pate. [00:48:46] I ispri\u010dao je pri\u010du o proroku Muhammedu koji se borio za \u017eidovsku sahranu. Ispri\u010dao je pri\u010du o proroku koji je raspravljao s kr\u0161\u0107anima iz Nudrona o teologiji, o imenu i prirodi Isusa. I kada je ta grupa kr\u0161\u0107ana iz Nudrona rekla da im je potrebna sloboda da iza\u0111u iz grada kako bi molili i nastavili teolo\u0161ku raspravu, pozvao ih je da mole u d\u017eamiji koju je izgradio u Medini. I tako, kada sam imao 17 godina i dogodilo se to, ili sam imao 17 godina kada sam izdao svog prijatelja i 19 kada me izazvao o tome. Razmi\u0161ljao sam o tome kao o jednostavnom neuspjehu prijatelja. Ali kako dublje ulazim u tu ideju \u0161to na\u0161e religije od nas tra\u017ee da dugujemo drugim ljudima, po\u010deo sam to zvati teologijom me\u0111ureligijske suradnje. Teologija me\u0111ureligijske suradnje da u svakoj religiji postoji neka verzija Velike misije. [00:49:48] U redu. I u nekim religijama to je eksplicitnije nego u drugima. U kr\u0161\u0107anstvu i islamu, Velika misija je prili\u010dno jasna. Preobratite druge. A postoji i Velika suradnja, koja je, znate, u kr\u0161\u0107anstvu pri\u010da o dobrom Samaritancu. Smatrate se da treba slijediti etiku, slijediti pona\u0161anje osobe s superiornom etikom, \u010dak i ako je uvjerenje druga\u010dije. I to nije mala stvar da pri\u010da po\u010dinje pitanjem, kako mogu posti\u0107i vje\u010dni \u017eivot? I ta ideja, ta ideja o tome kako ja\u010damo znanje o vlastitoj teologiji me\u0111ureligijske suradnje i primjenjujemo je u svijetu, zapravo mislim da je to izuzetno prakti\u010dno. Tako da \u0107u vam dati brzi primjer, \u010desto ka\u017eem, znate, ako diplomirate iz \u0161kole za pilote, morate znati letjeti avion. Morate znati letjeti avion. Dakle, \u0161to je na\u0161a verzija toga u humanisti\u010dkim ili dru\u0161tvenim znanostima? Ako diplomirate iz intenzivne me\u0111ureligijske Amerike ili ako diplomirate s Princetona, \u0161to bi javnost trebala mo\u0107i vjerovati da \u0107ete u\u010diniti? [00:50:54] Dakle, evo ne\u0161to, evo jedan na\u010din razmi\u0161ljanja o tome, koji je ako se dogodi katastrofa u va\u0161em gradu i razne vjerske organizacije su do\u0161le pomo\u0107i toj katastrofi, \u0161to se svuda doga\u0111a. Zna\u0161, Bo\u017ee blagoslovi, \u017eivimo u sjajnoj zemlji u tom pogledu. I evo, mormonske usluge pomo\u0107i u katastrofama i usluge pomo\u0107i ju\u017enja\u010dkih baptista i \u017eidovske i katoli\u010dke i sli\u010dno. Ho\u0107e li va\u0161i diplomanti znati dovoljno o razli\u010ditim tradicijama da ih mogu uspje\u0161no opisati? Ho\u0107e li znati dovoljno o sociologiji svojih zajednica da u\u010dinkovito koordiniraju te usluge pomo\u0107i u katastrofama? (...) To je vrsta, znate, David Brooks voli re\u0107i da ono \u0161to diplomant elite obrazovanja treba znati raditi jest biti prihva\u0107en na plesu i neophodan u brodolomu. To je brodolom. To je brodolom. A raznolike vjerske zajednice pojavljuju se u brodolomu. I mogu li na\u0161i diplomanti u\u010dinkovito koordinirati njih za dobrobit zajedni\u010dkog dobra?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:52:00] Odli\u010dno. Postavit \u0107u nekoliko pitanja. Imamo jo\u0161 samo nekoliko minuta. Roberta Katz pita, u kontekstu me\u0111ureligijskih razgovora, kako se prevazilaze religijske ideologije koje omalova\u017eavaju, \u010dak i osu\u0111uju na pakao, one koji nisu suverenici u vjeri ili su nevjernici? I mislim da si, fra Francisco, ponudio da preuzme\u0161 to pitanje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Francisco Nahoy: [00:52:26] Ili barem da zapo\u010dnem jedan nivo odgovora, bio bih iznena\u0111en ako drugi nemaju \u0161to re\u0107i. Prvo, najmanje u kr\u0161\u0107anskoj tradiciji, nije onaj koji se argumentira koji druge osu\u0111uje na pakao. Ako postoji neka osuda, to je zapravo \u0161okantna stvar. (.) \u010cak ni Bog ne osu\u0111uje. Na kraju, pakao biraju oni koji ga preferiraju pred alternativom u\u017earene istine koja je Bog. Dakle, ako mogu prenijeti ne\u0161to \u0161to je dr. George upravo rekao o jedinoj neodoljivoj stvari koja je intelektualna nepo\u0161tenja, postoji dublja vrsta toga koja prijeti svakom ljudskom bi\u0107u, a to je otpor u spoznavanju istine o nama samima, zar ne? (..) [00:53:35] Ovo nije samo delfijska paradigma. Ovo je ono \u0161to je stajalo izme\u0111u, na primjer, \u0160imuna Petra i ispunjenja njegovog vrlo uzvi\u0161enog ideala, Gospodine, umrijet \u0107u za tebe, na \u0161to Gospodin Isus odgovara, ti? Umrijet \u0107e\u0161 za mene? Govorim ti, ovog dana, ove no\u0107i, tri puta \u0107e\u0161 me zatajiti. (.) Nije Petra iskrenost koja se dovodi u pitanje. To je njegovo samorazumijevanje. (..) Tako da ideja da su religiozni, ipso facto, tj. zato \u0161to su religiozni, prije ili kasnije u poziciji dogmati\u010dne osude drugih, mislim da zapravo nije to\u010dna. (..) Ako pa\u017eljivo pogledamo, na primjer, Veliku misiju na koju se dr. Patel upravo osvrnuo, ako ovo nije prije svega izraz ljubavi, najbolje je da dopustimo drugima da to poduzmu. (.) [00:54:48] Pozvani smo voljeti jedni druge kao \u0161to nas je Gospodin volio, a to uklju\u010duje i na\u0161eg susjeda kao samog sebe. Dakle, \u017eelim re\u0107i da ako se susretnemo s ovakvom, kako bismo rekli, religijskom netolerancijom ili ponizavanjem drugih, stvarno se trebamo pa\u017eljivo osvrnuti na cijelu tradiciju. Jer bih bio iznena\u0111en da nai\u0111em na religijsku tradiciju koja ve\u0107 nema svoje ispravke za takav poni\u017eavaju\u0107i stav na koji nas je Roberta Katz upozorila. Prema mom iskustvu, ne samo katoli\u010danstvo, nego i judaizam i islam puni su primjera koji bi to\u010dno izazvali poni\u017eavanje drugih zbog njihovih religijskih uvjerenja. (.) [00:55:49] I primjer koji dr. Patel daje o Dobrom Samarijancu je na prvom mjestu u na\u0161im mislima. Tako, kao na\u010din po\u010detka rje\u0161avanja toga, siguran sam da drugi panelisti tako\u0111er imaju \u0161to re\u0107i.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:56:02] Imamo jo\u0161 otprilike \u010detiri minute, tri minute. Tako da \u0107u postaviti jo\u0161 jedno pitanje i malo ubrzati. Postavljeno je pitanje koje ka\u017ee, bio sam pogo\u0111en dinamikom koja bi se mogla nazvati postupnom politizacijom kroz koju se religijske identitete sve vi\u0161e oblikuju oblikom politi\u010dke pristranosti. Kako se religijske zajednice mogu \u010duvati od ovog mo\u0107nog, razdorno trenda? Dakle, mora biti brzo. Imamo samo tri minute.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robert George: [00:56:31] I ovdje postoji tanka linija. I ovdje postoji tanka linija. To je odli\u010dno pitanje. Postoji tanka linija koju treba hodati jer tradicije vjere su proro\u010danske, op\u0107enito govore\u0107i, proro\u010danske tradicije. One imaju ne\u0161to za re\u0107i kao oblik dru\u0161tvene kritike. Ne bismo htjeli u\u0161utkati Martina Luthera Kinga ili proroka Amosa ili bilo kojeg od velikih proroka bilo koje od velikih tradicija vjere. No, naravno, ne \u017eelimo ni da ove vjere postanu politizirane. Vjere bi trebale oblikovati na\u0161e politi\u010dke poglede. Ne bi trebalo biti obrnuto, gdje politi\u010dki pogledi oblikuju na\u0161u vjeru. Ne biste trebali birati vjeru zato \u0161to se poklapa s politi\u010dkim pogledom koji imate. \u010cini mi se da to sve dovodi na pogre\u0161an put. Dakle, znate, ako kritiziramo politizaciju religije, a ima puno osnova za kritiziranje toga danas, idemo to raditi vrlo pa\u017eljivo i samokriti\u010dki kako bismo izbjegli osuditi osobe \u010dije proro\u010dansko svjedo\u010danstvo u javnoj sferi prili\u010dno volimo, \u010dak i kada \u0107e pri\u010dati o politi\u010dkim stvarima poput Martina Luthera Kinga.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ibu Patel: [00:57:39] Mislim da mislim da mislim da je skriveni genij ameri\u010dkog \u017eivota na\u0161e gra\u0111anske institucije. I evo \u0161to mislim pod tim, to su institucije i prostori. Bit \u0107u precizan u svojoj definiciji jer bih bio kao akademik da dovede ljude, da dovede ljude razli\u010ditih identiteta i divergentnih ideologija zajedno u neosjetljivim konkretnim aktivnostima koje usmjeravaju suradni\u010dke odnose. Dati \u0107u vam jedan vrlo prozai\u010dan primjer. Na timu mog sina Little League-a prije nekoliko godina, bio je jedan \u010dovjek poznat po svojim pro-palestinskim stavovima i jedan \u010dovjek poznat po svojim pro-izraelskim stavovima koji su bili pomo\u0107ni treneri na timu. I pomislio sam, ho\u0107e li ovo uzdrmati ovaj srednjozapadni bejzbolski ligu? Nije, jer su djeca ih nazivala trener prve baze i trener tre\u0107e baze, a ne pro-palestinski tata i pro-izraelski tata. I to su na\u0161e religijske institucije. To su institucije koje su osnovale odre\u0111ene religije koje grade gra\u0111anski \u017eivot u Americi. [00:58:42] Katoli\u010dka sveu\u010dili\u0161ta su izvrstan primjer toga. Organizacije za preseljenje \u017eidovskih izbjeglica su izvrstan primjer toga. Muslimanske organizacije za socijalne usluge. Odre\u0111ene zajednice su stvorile gra\u0111anske institucije koje slu\u017ee svima okupljaju\u0107i ih u ovim konkretnim, neosjetljivim aktivnostima. To usmjerava suradni\u010dke odnose. To je skriveni genij ameri\u010dkog \u017eivota. To je najupe\u010datljivija \u010dinjenica. I to je najmanje primje\u0107eno. A pitanje je, kako to oja\u010dati u sljede\u0107oj generaciji?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josiah Ober: [00:59:15] Pa, do\u0161li smo do kraja na\u0161eg vremena. Hvala svakome od vas, Robertu Georgeu, Ibu Patelu, Ocu Franciscu Nahoye. Jo\u0161 jednom, publici, molim vas razmotrite pridru\u017eivanje na\u0161em Alijansu za gra\u0111anstvo u akademiji ako ve\u0107 niste. Ova rasprava \u0107e biti na na\u0161em YouTube kanalu u naredna tri ili \u010detiri dana. Gospodo, hvala jo\u0161 jednom. Stvarno produktivna rasprava. Volio bih da imamo jo\u0161 tri sata da je nastavimo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Josiah Ober: [00:00:00] Dobrodo\u0161li u Civics in the Academy. Ovo je podr\u017eano od strane Alliance for Civics in the Academy. Ja sam Josiah Ober. \u010clan sam izvr\u0161nog odbora Alliance-a, a u svom slobodnom vremenu predajem na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford. Alliance je pokrenut prije malo vi\u0161e od godine kao zajednica prakse za one koji rade u gra\u0111anskom&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[418],"tags":[],"class_list":["post-3169","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-i-obrazovanje"],"taxonomy_info":{"category":[{"value":418,"label":"Kultura i obrazovanje"}]},"featured_image_src_large":false,"author_info":{"display_name":"BoltAdmin","author_link":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/author\/boltadmin\/"},"comment_info":"","category_info":[{"term_id":418,"name":"Kultura i obrazovanje","slug":"kultura-i-obrazovanje","term_group":0,"term_taxonomy_id":418,"taxonomy":"category","description":"jezik, povijest, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, sveu\u010dili\u0161ta, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski odgoj","parent":0,"count":1,"filter":"raw","cat_ID":418,"category_count":1,"category_description":"jezik, povijest, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, sveu\u010dili\u0161ta, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski odgoj","cat_name":"Kultura i obrazovanje","category_nicename":"kultura-i-obrazovanje","category_parent":0}],"tag_info":false,"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3169","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3169"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3169\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3169"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3169"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3169"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}