{"id":3300,"date":"2026-06-18T16:48:32","date_gmt":"2026-06-18T16:48:32","guid":{"rendered":"https:\/\/bolteuropa.com\/?p=3201"},"modified":"2026-06-18T16:56:37","modified_gmt":"2026-06-18T16:56:37","slug":"nicholas-christakis-konferencija-o-ai-usred-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/2026\/06\/nicholas-christakis-konferencija-o-ai-usred-drustva\/","title":{"rendered":"Nicholas Christakis &#8211; Konferencija o AI usred dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-embedpress-embedpress aligncenter\" data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\" data-embed-type=\"Youtube\"><div class=\"gutenberg-block-wraper  \"><div class=\"position-right-wraper ep-embed-content-wraper   \" style=\"position:relative;display:inline-block\"><div class=\"ose-youtube ose-uid-76a3e2a920e4ecdd804e333bc88b9fe2 ose-embedpress-responsive\" style=\"width:600px; height:340px; max-height:340px; max-width:100%; display:inline-block;\" data-embed-type=\"Youtube\"><iframe title=\"WI3EGnXAerk\" allowfullscreen width=\"600\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/WI3EGnXAerk?feature=oembed&color=red&rel=1&controls=2&start=true&end=true&fs=1&iv_load_policy=1&mute=1&playsinline=1&autoplay=0&modestbranding=0&cc_load_policy=0\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; encrypted-media;accelerometer;autoplay;clipboard-write;gyroscope;picture-in-picture clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" referrerpolicy =origin loading=\"lazy\" style=\"width:600px;height:340px;max-width:100%;\"><\/iframe><\/div><\/div><\/div><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] iframe{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embedpress-yt-subscribe iframe{\n                        height: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube > iframe{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-giphy img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-google-docs img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive.ose-google-photos{\n                        height: 100% !important;\n                        max-height: 100% !important;\n                    }\n\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages iframe,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .getty{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    <\/style><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] img.watermark{\n                        display: none;\n                    }\n                    \n                    <\/style><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nicholas Christakis: [00:00:05] U redu, dakle, ljudska bi\u0107a su ugra\u0111ena u socijalne mre\u017ee, a te mre\u017ee podlije\u017eu vrlo posebnim matemati\u010dkim, biolo\u0161kim i dru\u0161tvenim na\u010delima. I sve vi\u0161e dodajemo umjetnu inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji komuniciraju s nama kao da su dru\u0161tvene entitete. Ovi tipovi agenata koje \u0107emo dodavati na\u0161im sustavima kre\u0107u se od autonomnih automobila na cestama, do blagajni\u010dkih strojeva u trgovinama, do humanoidnih robota u domovima ili tvornicama ili na boji\u0161tima ili u situacijama ga\u0161enja po\u017eara, do nevidljivih autonomnih agenata poput online botova i digitalnih AI asistenta u na\u0161im telefonima ili nao\u010dalama ili na na\u0161im radnim mjestima. I ove tehnologije komuniciraju s nama na ravnopravnoj osnovi kao da su ljudi. I one \u0107e dovesti do hibridnih sustava ljudi i strojeva. Ovi sustavi nude prilike za novu vrstu socijalne umjetne inteligencije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, dopustite mi da vam dam samo jedan primjer toga. Kada dobijete, recimo, digitalnog asistenta, poput Alexe, proizvo\u0111a\u010d tog ure\u0111aja jako se brine o interakciji izme\u0111u \u010dovjeka i stroja. Ta interakcija izme\u0111u \u010dovjeka i stroja je optimizirana. Na primjer, nikada ne biste kupili Alexu ako biste svaki put kada trebate ne\u0161to od nje morali re\u0107i, izvinite, Alexa, \u017eao mi je \u0161to vam prekidam. Ako vam ne smeta, biste li mi molim vas rekli rije\u010d? [00:01:35] vrijeme sutra, zar ne? Ovo bi se smatralo apsurdnim nivoom uljudnosti. O\u010dekujete da mo\u017eete re\u0107i, Alexa, vrijeme, i onda stroj poslu\u0161no odgovara. I to je u redu dok ne dovedete taj stroj u svoju ku\u0107u i va\u0161a djeca razgovaraju s tim strojem i u\u010de biti nepristojna. A onda idu na igrali\u0161te i nepristojni su prema drugoj djeci. Dakle, taj stroj koji je dodan me\u0111u nas, nije samo o interakciji izme\u0111u \u010dovjeka i stroja, ve\u0107 i o interakciji izme\u0111u ljudi u prisutnosti strojeva. I ono \u0161to me zanima nije to, ve\u0107 interakcije izme\u0111u ljudi u prisutnosti strojeva. I mo\u017eemo koristiti razumijevanje strukture i funkcije dru\u0161tvenih mre\u017ea za procjenu kori\u0161tenja i utjecaja socijalne umjetne inteligencije unutar i na ljudske grupe, s obzirom na faktore kao \u0161to su povjerenje i suradnja koji su potrebni grupama ljudi da rade zajedno, i koji utje\u010du na pona\u0161anje ovih kolektiviteta.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopustite mi da istaknem neki od radova koje radimo, koriste\u0107i nekoliko pristupa mre\u017enim eksperimentima koji uklju\u010duju, uh, umjetnu inteligenciju. Ovi eksperimenti ocjenjuju kako AI mo\u017ee utjecati na strukturu i funkciju ljudskih socijalnih interakcija. [00:02:45] Postoji klasa problema kolektivnog djelovanja socijalnih interakcija koja je poznata kao problemi koordinacije. Ovi problemi su takvi da moramo raditi zajedno ako \u017eelimo stvoriti ne\u0161to korisno. Ponekad te probleme rje\u0161avamo stvaranjem centraliziranih institucija poput policije, sudova ili vlada. No, \u010desto smo sposobni rije\u0161iti probleme kolektivnog djelovanja koji zahtijevaju da koordiniramo ili sura\u0111ujemo s velikim brojem ljudi na decentralizirani na\u010din. Ustvari, evoluirali smo da bismo imali tu sposobnost. Jedan specifi\u010dan tip problema kolektivnog djelovanja s kojim bih danas \u017eelio po\u010deti je, zapravo, koordinacija.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, na primjer, kako bismo izbjegli ovu prometnu gu\u017evu, ljudi moraju koordinirati da u\u010dine ne\u0161to druga\u010dije od svojih susjeda. Dakle, ako svi napuste svoje ku\u0107e u isto vrijeme, svi \u0107e biti zaglavljeni u prometnoj gu\u017evi. No, ako pomaknu svoje vrijeme odlaska i odlaze u intervalima, tada nitko ne ostaje u prometnoj gu\u017evi. Naravno, mogli bismo imati neku vrstu sredi\u0161nje vlasti koja bi to koordinirala. Vi izlazite prvi, zatim vi, a potom vi. [00:03:45] No, idealno bi bilo da \u017eelite neku vrstu decentraliziranog, netop-down na\u010dina na koji ljudi koordiniraju za rje\u0161avanje ovog problema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je bio na\u0161 prvi eksperiment koji je objavljen 2017. godine o takvim hibridnim sustavima koji su istra\u017eivali kako bi umjetna inteligencija mogla pomo\u0107i s takvim izazovima. Istra\u017eivali smo performanse ljudskih grupa koje su bile anga\u017eirane u zadatku koordinacije. Na\u0161 pristup bio je posuditi iz ra\u010dunalnih znanosti ne\u0161to \u0161to je poznato kao problem obojenja grafova. To je klasi\u010dan problem u ra\u010dunalnim znanostima. No, ono \u0161to smo u\u010dinili jest da smo uzeli taj problem i stavili ljudska bi\u0107a u tu situaciju. Uzmali smo 4.000 ljudi i stavili ih u 230 online grupa. Ova ljudska bi\u0107a su bila raspore\u0111ena u te grupe. Nasumi\u010dno su dodijeljena jednom mjestu unutar umjetne mre\u017ee koju smo stvorili, \u010dija je struktura otprilike nalikovala stvarnim ljudskim mre\u017eama. I bili su stavljeni na ta mjesta i rekli su im da su dodijeljeni jednoj od tri boje, [00:04:46] purpurnoj, naran\u010dastoj, purpurnoj, naran\u010dastoj i ru\u017ei\u010dastoj. I rekli su im da moraju odabrati boju koja se razlikuje od svojih susjeda.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I imali su pet minuta da to u\u010dine. Dakle, ti ljudi bi se osvrnuli oko sebe. Svaka osoba bi se osvrnula i rekla, poput, ovaj tip ovdje je ru\u017ei\u010dast. Gleda da ima ru\u017ei\u010dastog susjeda i naran\u010dastog susjeda. Ono \u0161to bi trebao u\u010diniti je prebaciti se na ljubi\u010dastu boju. A crvene linije ovdje ukazuju na sukobe boja. Drugim rije\u010dima, ako su dvije boje susjednih \u010dvorova iste, dobijaju crvenu liniju. A ljubi\u010daste linije u pozadini ukazuju na strukturu dru\u0161tvenih interakcija. Tako da stavite ljude ovdje. Gledaju oko sebe svakih sekundu ili sekundu i pol. Prave izbor u skladu s ciljem da svi moraju izabrati boju koja se razlikuje od njihovih susjeda u sljede\u0107ih pet minuta. I ako to u\u010dine, tada i samo tada \u0107e biti pla\u0107eni. Platiti \u0107u vas da radite zajedno. I ako svi radite zajedno na decentralizirani na\u010din da rije\u0161ite problem, svi \u0107ete biti pla\u0107eni. Ina\u010de, ne\u0107ete dobiti ni\u0161ta, u redu? Tako da evo \u0161to se doga\u0111a u ovom eksperimentu. Ovdje na x-osu je vrijeme u sekundama do oznake od pet minuta. [00:05:47] Igra traje pet minuta, dolje ovdje negdje. A ovdje na y-osu je funkcija cilja ili broj sukoba boja. Tako da ovdje na po\u010detku postoji 12 sukoba boja. Nasumi\u010dno su dodijeljene njihove po\u010detne boje. I to je prikazano ovdje na ovoj maloj histogramu. I tako, ljudi po\u010dinju gledati oko sebe i mijenjati svoje boje. Zna\u0161, mijenjaju se i mijenjaju se. I dolaze do ove to\u010dke gdje su sada do\u0161li u situaciju u kojoj postoji sukob boja izme\u0111u ove dvije osobe. I ovaj sukob, me\u0111utim, je ono \u0161to nazivamo nerazrje\u0161ivim sukobom. Dakle, svijetlo naran\u010daste linije su razrje\u0161ivi sukobi. Ovo je ovaj tip ovdje. Mo\u017ee napraviti potez u ljubi\u010dasto koji razrje\u0161ava sukob. Ali ovi tipovi ovdje koji su naran\u010dasti, nemaju potez koji mogu napraviti koji smanjuje broj sukoba boja u svom susjedstvu, zar ne? Ovaj tip ne mo\u017ee pre\u0107i u ljubi\u010dasto jer, zapravo, ako pre\u0111e u ljubi\u010dasto, imat \u0107e vi\u0161e sukoba. Ima, otprilike, \u010detiri ljubi\u010dasta susjeda. I ne mo\u017ee pre\u0107i u ru\u017ei\u010dasto jer ima dva ru\u017ei\u010dasta susjeda. Dakle, gleda i ka\u017ee, pa, najmanje sukoba imam ako jednostavno ostanem naran\u010dasti. Tako da je sada ova grupa zaglavila, zar ne? [00:06:49] Imaju nerazrje\u0161iv sukob i ni\u0161ta se ne mo\u017ee dogoditi. Nema napretka u rje\u0161avanju problema kolektivne akcije dok jedan od ovih dvojice ljudi ne napravi kontraintuitivan potez, prebacuju\u0107i boje u ljubi\u010dasto ili ru\u017ei\u010dasto i privremeno pove\u0107avaju\u0107i sukobe. I to je, zapravo, ono \u0161to se doga\u0111a. A zatim prolazi vrijeme, i ljudi u 245 sekundi rje\u0161avaju problem. Stroj detektira rje\u0161enje, zaustavlja igru i ispla\u0107uje ih, u redu?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, jer smo bili lukavi, ono \u0161to smo u\u010dinili je da smo proveli neka istra\u017eivanja gdje smo potajno zamijenili neke od ljudskih bi\u0107a s botovima. I procijenili smo kako dodavanje botova opremljenih umjetnom inteligencijom za stvaranje hibridnog sustava utje\u010de na grupnu izvedbu. Je li mogu\u0107e dodati neke botove ljudskim grupama i pobolj\u0161ati njihovu sposobnost koordinacije suo\u010davaju\u0107i se s takvim izazovom? I ono \u0161to smo u\u010dinili je da smo dodali tri bota, a eksperimentalno smo varirali dvije osovine. Gdje su botovi bili smje\u0161teni, gdje su nasumi\u010dno upali u mre\u017eu, gdje su stavljeni u [00:07:51] sredi\u0161te mre\u017ee ili gdje su stavljeni na periferiju mre\u017ee. I nasumi\u010dno smo manipulisali njihovim AI kapacitetom ovdje na vrlo trivijalan i jednostavan na\u010din. Naime, manipulirali smo time pona\u0161aju li se botovi savr\u0161eno ili se pona\u0161aju s malo \u0161uma.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U situaciji savr\u0161enstva, svakih sekundu i pol, botovi su gledali oko sebe na svoje susjede, a zatim su birali boju koja je imala najmanje sukoba sa svojim susjedima. Ono \u0161to biste mogli smatrati iracionalnim pona\u0161anjem. U situaciji s 10% \u0161uma, to su radili, ali 10% vremena odabrali su nasumi\u010dnu boju. A u situaciji s 30% \u0161uma, to su radili, ali 30% vremena odabrali su nasumi\u010dnu boju. Dakle, u\u010dinili smo da botovi budu, da tako ka\u017eemo, sve skloniji gre\u0161kama, sve bu\u010dniji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I onda smo gledali, imali smo, mislim, ne\u0161to poput, hajde da po\u010dnemo s kontrolnom grupom. Ovdje je prikazana na x-osi vrijeme, a ovo su krive pre\u017eivljavanja. Na y-osi je vjerojatnost da grupa u cjelini nije rije\u0161ila igru koordinacije. Dakle, ovdje, ako pogledate ovdje, na primjer, na samom po\u010detku, u vremenu nula, [00:08:51] 100% samo ljudskih grupa, sesije sa samo ljudima, su u naran\u010dastoj boji. Na po\u010detku, 100% grupa samo s ljudima nije rije\u0161ilo igru. A onda, kako vrijeme prolazi, sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudskih grupa rje\u0161ava igru, tako da na kraju pet minuta, mo\u017eda 60% grupa samo s ljudima je rije\u0161ilo igru.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pa, \u0161to se doga\u0111a je da, ako stavite 10% bu\u010dnih botova u sredi\u0161nju poziciju mre\u017ee, dobijate zna\u010dajno pobolj\u0161anje performansi. Ovdje, znatno vi\u0161e grupa ljudi, kada je dodano malo buke tim botovima u sredinu, uspjelo je rije\u0161iti problem. U stvarnosti, smanjili su medijalno vrijeme rje\u0161avanja s 232 sekunde na 103 sekunde. I postoje i drugi nalazi u ovim podacima. Savr\u0161eni botovi i previ\u0161e bu\u010dni botovi nisu bili od pomo\u0107i. Trebala vam je neka kalibracija. Bilo je to 10% bu\u010dnih botova koji su bili najpomo\u0107niji. Tako\u0111er, pozicija botova imala je svoj utjecaj. No, klju\u010dno u ovim eksperimentima, tako\u0111er smo otkrili da su ljudi koji nisu bili povezani s botovima, [00:09:52] koji su bili dalje u mre\u017ei. Dakle, u grafikonima, neki su bili povezani s botovima, dok su drugi bili neodre\u0111eni. Otkrili smo da su \u010dak i ti ljudi po\u010deli mijenjati na\u010din na koji igraju. Tako je nastao efekt ripplovanja, efekt kaskade. Dobici od interakcije bota s ljudima pro\u0161irili su se kroz mre\u017eu, a zatim su po\u010deli utjecati na interakcije me\u0111u ljudima sve dalje i dalje u mre\u017ei. Drugim rije\u010dima, botovi su pomogli ljudima da pomognu sami sebi, a koristi od buke rasporedile su se unutar ovog dru\u0161tvenog sustava.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada mi dopustite da dodatno doradim ideje o ovom kolektivnom izazovu i kako bi ovi jednostavni AI agenti mogli pomo\u0107i s jo\u0161 jednom analogijom. Zamislite da imate ravninu. Ovo je poput gradijentnog silaznog algoritma u strojnome u\u010denju, na primjer. Dakle, imate ravninu, i imate brda i planinu. I imate razli\u010dita brda, u redu, razli\u010ditih visina. I imate planinu koja se jako izdi\u017ee ovdje, to je najvi\u0161a planina. Tako da vas \u010detvoricu spu\u0161tam ovdje negdje, i bit \u0107ete vezani zajedno, svaki od vas gledaju\u0107i u drugom kardinalnom smjeru, [00:10:54] i bit \u0107ete s povezom na o\u010dima. I ka\u017eem vam, prona\u0111ite najvi\u0161u planinu. Tako da razgovarate me\u0111u sobom i ka\u017eete, pa, za\u0161to ne bismo svaki zakora\u010dili u svom smjeru i izvijestili tim? Dakle, zakora\u010dite na sjever i ka\u017eete da je odavde prema gore. A jug ka\u017ee da je odavde prema dolje. A istok i zapad ka\u017eu da je s ove to\u010dke horizontalno. Pa se svi sla\u017eete, hajde da zakora\u010dimo na sjever. I tako nastavite to raditi iterativno dok ne do\u0111ete do to\u010dke kada svi ka\u017eete da je odavde prema dolje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jeste li prona\u0161li najvi\u0161u planinu? Ne. (...) \u0160to ste u\u010dinili? Prona\u0161li ste najbli\u017ee brdo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada \u0107e\u0161 li ikada prona\u0107i najvi\u0161i planinski vrh? Ne. Nikada ne\u0107e\u0161 prona\u0107i najvi\u0161i planinski vrh. Zapeo si. Lokalne optimizacije, ali globalne sub-optimizacije. A da bi se globalno optimiziralo, potrebno je malo buke. Povremeno treba dopustiti ovoj grupi ljudi da napravi kontraintuitivan korak niz planinu ili niz brdo. Dakle, ponekad zara\u0111uju niz koraka slu\u010dajno dok se ne vrate na ravnu povr\u0161inu. A onda se kre\u0107u oko ovog fitness krajolika, istra\u017euju\u0107i sve ove vrhove dok ne zavr\u0161e na ovom vrhu. [00:11:56] A ovaj visoki vrh, globalni optimum, obi\u010dno je stanje koje prima jer je potrebno puno vi\u0161e buke da se skloni\u0161 s tog vrha nego s drugih vrhova. I sada oscilira\u0161 oko globalnog optima. U na\u0161em radu istra\u017eujemo ovu vrstu jednostavnog programiranja umetnutog u dru\u0161tvene sustave kako bismo vidjeli mo\u017eemo li pobolj\u0161ati performanse ljudskih bi\u0107a u rje\u0161avanju raznih vrsta problema kolektivnog djelovanja.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada drugi kolektivni problem uklju\u010duje druga\u010diji izazov, a to je suradnja, a ne koordinacija. Ljudi se \u010desto moraju sura\u0111ivati kako bi proizveli ono \u0161to se naziva javnim dobrom. A svjetionik je jedan od klasi\u010dnih primjera javnog dobra. Javno dobro ima dvije karakteristi\u010dne zna\u010dajke. Prvo, to se naziva neisklju\u010divo\u0161\u0107u. To zna\u010di da se drugim osobama ne mo\u017ee zabraniti kori\u0161tenje. Ako izgradite svjetionik za vlastitu potrebu, jer plovite morem i ne \u017eelite udariti u obalu, to je sjajno za vas, ali ne mo\u017eete sprije\u010diti nikoga drugoga da ga koristi, u redu? Neisklju\u010divo. [00:12:58] Tako\u0111er, to je neprozirno. To zna\u010di da konzumacija jedne osobe ne smanjuje konzumaciju drugih. Ako koristim svjetlo svog svjetionika, ne ostaje manje svjetla za vas. I to je za razliku od, na primjer, komada torte. Ako imam komad torte, on je moj, zar ne? Mogu vas sprije\u010diti da ga pojedete. I ako ga pojedem, nema ga vi\u0161e za vas, u redu? Tako javno dobro ima ove zna\u010dajke, a te zna\u010dajke zauzvrat ote\u017eavaju proizvodnju javnih dobara. Jer kada je u pitanju izgradnja svjetionika, vrlo je primamljivo suprotstaviti svoje individualne interese interesima grupe. Ako ne doprinosite izgradnji svjetionika, jo\u0161 uvijek mo\u017eete imati koristi od njega. I tako je svatko primamljivo ni\u0161ta ne u\u010diniti, a onda svjetionik ne bude izgra\u0111en na \u0161tetu svih. Tako\u0111er valja naglasiti da su javna dobra korisna, jer zapravo mo\u017eete proizvoditi stvari s njima, kao \u0161to je sigurno plovidba morem. I kao takva, nedovoljno ulaganje u javna dobra ozbiljan je problem u na\u0161em dru\u0161tvu, a tako\u0111er je postalo poznato kao tragedija op\u0107eg dobra. Ova javna dobra, na primjer, norme povjerenja koje odr\u017eavamo me\u0111u nama su u\u010dinkovite. [00:14:01] Zapamtite kada ste bili u srednjoj \u0161koli. Neki od vas su i\u0161li u srednju \u0161kolu gdje su u\u010denici vjerovali jedni drugima, i to je zna\u010dilo da ste mogli ostaviti svoje ruksake nasamo u hodniku i ne brinuti se da \u0107e ih netko ukrasti. Drugi od vas su i\u0161li u srednje \u0161kole gdje nisu postojale iste norme povjerenja, i sada ste morali zaklju\u010davati svoj ruksak ili ga stalno nositi sa sobom. U kojem od ta dva okru\u017eenja mislite da biste bolje u\u010dili? U redu? U prvom okru\u017eenju. Tako da je ta norma koja se kolektivno odr\u017eava produktivna. U tom slu\u010daju, produktivna u\u010denja. Ovdje, produktivna sigurne plovidbe morem i tako dalje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, suradnja u ljudskim grupama za proizvodnju javnih dobara je izazovna i potrebni su razli\u010diti mehanizmi da bi se ona odr\u017eala. Proveli smo mnoge eksperimente u kojima smo ljude smje\u0161tali u mre\u017ene grupe i tra\u017eili od njih da igraju razne vrste igara javnih dobara s svojim susjedima, manipuliraju\u0107i mnogim strukturnim i drugim zna\u010dajkama tijekom godina. Tako smo, na primjer, prije vi\u0161e godina zapo\u010deli eksperiment u kojem su ljudi stavljeni u mre\u017eu poput ove. Upoznali su se sa svojim susjedima i igrali igru javnih dobara iz, kao \u0161to je, pona\u0161ajne ekonomije, [00:15:03] gdje bih, kao, mogao dati malo novca svakom od svojih susjeda. Kao, uzmem dolar i podijelim ga me\u0111u svojim susjedima. Potom znanstvenici udvostru\u010de dolar. Recimo da imam \u010detiri susjeda. Recimo da imam tri susjeda, a da grupi dam dolar. To postaje dva dolara. Ta dva dolara se dijele me\u0111u nas \u010detvero. Tako da cijela grupa stje\u010de bogatstvo od dva dolara, ali ja dobijem nazad samo 50 centi. Dva podijeljena s \u010detiri, dobijem nazad 50 centi. Tako da moram napraviti \u017ertvu za dobrobit drugih. Tako prirodno, svi ka\u017eu, ne \u017eelim \u017ertvovati. Neka svaki drugi budala daje novac. Ne\u0107u dati ni\u0161ta, i nadam se da \u0107e drugi doprinijeti. No, naravno, ako to svi u\u010dine, opet dolazi do kolapsa. A najbolje pona\u0161anje je ako svi maksimalno doprinose. Dakle, ovdje u ovoj situaciji, zapo\u010dinjemo igru. Plave to\u010dke su, plavi ljudi su simpati\u010dni suradnici. Maksimalno daju svojim susjedima i stvaraju javna dobra, kao \u0161to je izgradnja svjetionika. A crvene to\u010dke su eksploatatori koji ne daju nikakve doprinose, \u0161to se tako\u0111er naziva defektorima. I ono \u0161to otkrivamo u ovom eksperimentu je da reproduciramo rezultat koji je poznat ve\u0107 30 godina, [00:16:03] a to je da suradnja propada u grupama, zar ne? Do kraja igre, vi\u0161e rundi kasnije, prakti\u010dki svi postaju defektori, osim ovih malih plavih ljudi ovdje sa strane, koji dr\u017ee civilizaciju na \u017eivotu, znate, me\u0111u sobom. Tako\u0111er mo\u017eete razmi\u0161ljati o tome, opet da se pozovem na srednju \u0161kolu za studente. Sjetite se situacije u kojoj vam je va\u0161 profesor znanosti dodijelio \u010detiri vas da radite grupni projekt, a vi ste trebali dobiti istu ocjenu. A dodijeljeni ste trojici drugih gubitnika. Tako da sada imate dvije opcije. Ili \u0107ete vi obaviti sav posao, a oni tako\u0111er dobiju A-ice jer \u017eelite A. Ili \u0107ete re\u0107i, to je besmisleno. Ne \u017eelim da ovi lijeni tipovi profitiraju od mog truda. I ka\u017eete, ne\u0107u u\u010diniti ni\u0161ta, i svi \u0107ete dobiti F-ice, zar ne? To je stra\u0161na dilema. Pa, ono \u0161to se ovdje doga\u0111a je da ljudi na kraju biraju drugu opciju. Svi biraju da dobiju F-ice jer ne \u017eele biti budale i nastaviti doprinositi. Dakle, suradnja propada u dru\u0161tvenim sustavima kao op\u0107enit rezultat. No, ono \u0161to smo u\u010dinili je, jo\u0161 jednom, dodali neke, iako druga\u010dije vrste botova u sustav. Dodali smo neke botove koji su imali vrlo jednostavne A. [00:17:05] I ti botovi su bili poput malih posrednika u braku. Posredovali su u dru\u0161tvenim interakcijama. Gledali su oko sebe lokalno tko s kim komunicira i davali su prijedloge ljudima u sustavu. Znate \u0161to? Trebali biste prekinuti vezu s tim defektorom koji vas iskori\u0111ava i uspostaviti vezu s ovim simpati\u010dnim tipom ovdje umjesto toga. I ovaj nje\u017eni savjet za preusmjeravanje koristio je samo lokalno znanje. Nema u\u010ditelja koji nare\u0111uje ljudima da budu ljubazni. Nema policije. Nema suda. Nema centralizirane vlasti koja izvr\u0161ava ovo. Samo djeluju\u0107i na lokalno znanje, otkrili smo da su ti botovi, u na\u0161im eksperimentima s vi\u0161e od 1.000 ljudi u 64 grupe, uspjeli stabilizirati suradnju, ali po prvi put smo pokazali rezultat da je suradnja zapravo mogla pove\u0107ati s osnovne razine kada su ove vrste botova dodane. A DeepMind je naknadno replicirao na\u0161e rezultate i pro\u0161irio ih u drugom radu koji je objavljen otprilike godinu dana ili dvije nakon ovog.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U jo\u0161 jednom eksperimentu, istra\u017eivali smo kako botovi mogu utjecati na grupnu kreativnost. [00:18:07] Jer pronala\u017eenje novih ideja je te\u0161ko. Teorija i eksperimenti sugeriraju da grupe mo\u017eda bolje prepoznaju i \u010duvaju inovacije od pojedinaca dijele\u0107i svoja otkri\u0107a.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali inovacija unutar grupa suo\u010dava se s vlastitim izazovima, uklju\u010duju\u0107i grupno razmi\u0161ljanje. Zar ne? Ako skupite grupu ljudi, mogli bi prerano do\u0107i do suboptimalne ideje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ili mo\u017eete zamisliti, trebali biste zamisliti, da bi grupa ljudi mogla imati ve\u0107u mudrost, mogla bi smisliti vi\u0161e ideja. Na primjer, ako grupi ljudi date zadatak da usavr\u0161e ribolovni \u0161tap, znate, prva osoba bi mogla re\u0107i, za\u0161to ne stavimo udicu na kraj nekog konopa? A onda \u0107e osoba koja dr\u017ei konop s udicom re\u0107i, za\u0161to ne stavimo \u0161tap na konop? Oh, to je sjajna ideja. Tako kombiniraju svoje znanje i to rade. A netko ka\u017ee, pa, mamac s udicom pluta na povr\u0161ini. Dodajmo val da ide dublje. Pa, sada ide previ\u0161e dolje. Kako bi bilo da dodamo bobber tako da znam gdje se nalazi i tako dalje. I tako ljudi inoviraju, dijele znanje me\u0111u sobom, \u010duvaju znanje kroz vrijeme, [00:19:08] i dobijete te kulturne artefakte koji su slo\u017eeni produkt vi\u0161estrukih ljudi koji dijele ideje i budu kreativni.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, \u017eeljeli smo stvoriti igru u kojoj grupe ljudi istra\u017euju pejza\u017e u potrazi za optimalnom idejom. Odlu\u010dili smo koristiti imenice kao zamjenu za ideje. Uzimamo 20.000 imenica iz klasi\u010dnog korpusa rije\u010di za ra\u010dunalne znanosti. Tako smo uzeli 20.000 imenica. A udaljenost izme\u0111u tih imenica mo\u017ee se definirati mjerom kosinusne sli\u010dnosti. Mo\u017eete zamisliti hiper-dimenzionalni vektorski prostor u kojem je ma\u010dka sli\u010dnija psu nego stolu. Na\u010din na koji su to u\u010dinili je taj da su gledali koliko \u010desto su se rije\u010di ma\u010dka i pas pojavile zajedno na web stranicama. Dakle, imali su univerzum web stranica i univerzum od 20.000 imenica. Rekli su da te dvije imenice \u010desto su se pojavljuju zajedno, a te druge dvije imenice se ne pojavljuju \u010desto zajedno. Stvorili su 300-dimenzionalni vektorski prostor. [00:20:08] I sada mo\u017eete opisati koliko su sli\u010dne bilo dvije imenice. Odlu\u010dili smo koristiti imenice kao zamjenu za ideje. Uzeli smo tih 20.000 imenica. A onda smo odabrali skup imenica. Zamislite da smo odabrali jednu imenicu, ali smo odabrali skup. Jednu imenicu nasumi\u010dno iz svih ovih, poput braggadocio, na primjer, bila je imenica. Tako smo odabrali braggadocio. I ka\u017eemo da je to savr\u0161ena ideja koju \u017eelimo da ova grupa ljudi prona\u0111e. A zatim sve imenice koje su blizu braggadocio padaju u ovom vektorskom prostoru. Dakle, imate vrhunski imenicu koja dobiva najvi\u0161e poena, 20.000 poena, i sve ostale imenice do imenica koje su najdalje. I stavimo ljude u ovaj sustav i ka\u017eemo im, prona\u0111ite ovu rije\u010d. Ne govorimo im rije\u010d. I onda im ka\u017eemo vrijednost poena tih rije\u010di. Tako da po\u010dinju poga\u0111ati. I dok poga\u0111aju, dobivaju povratne informacije. I ka\u017eu, ah, ova rije\u010d ima vi\u0161e poena nego druga rije\u010d. I dolaze sve bli\u017ee i bli\u017ee i po\u010dinju dijeliti znanje jedni s drugima. Poku\u0161avaju biti kreativni kako bi rije\u0161ili problem.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, svakou imenicu povezuje se s drugim u semanti\u010dkom prostoru ili bezgrani\u010dnom krajoliku. [00:21:10] Imali smo 18 razli\u010ditih ciljnih imenica, kao da smo iznijeli vrh iz krajolika ovih 20.000 imenica na 18 razli\u010ditih mjesta u 18 razli\u010ditih krajolika. Ove imenice su bile namjerno neobi\u010dne, poput fratricide, shoehorn, sarcoma, cartography i sli\u010dno. Zatim smo proveli eksperimente koji su uklju\u010divali nekoliko uvjeta gdje su ljudi bili sami poku\u0161avaju\u0107i navigirati krajolikom, gdje su ljudi bili u grupama rade\u0107i zajedno na navigaciji krajolikom, ili gdje su ljudi bili u grupama, ali su tako\u0111er imali neke botove koji su im poku\u0161avali pomo\u0107i da budu kreativni. Botovi su radili jer su mogli prenositi informacije iz jednog podru\u010dja mre\u017ee u drugo komunikacijom jedni s drugima. Tako je, na primjer, bot broj dva mogao prenijeti rije\u010d nebo ili auto botu broj jedan. Dakle, evo primjera mre\u017ee.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uklju\u010dujemo ljude. Kvadratne to\u010dke su botovi. Ovaj bot ima \u010detiri interakcije, a ovaj bot ima, ne znam, \u0161est ili sedam interakcija. Ljudi na po\u010detku po\u010dinju poga\u0111ati. [00:22:12] Nemaju nikakvu osnovu za poga\u0111anje u prvom krugu igre. Poga\u0111aju nebo, automobil, zeca, \u0161takora, psa, ma\u010dku, stol. Kao kad bih vas pitao, odaberite imenicu za poga\u0111anje, pogodili biste ku\u0107u ili sunce ili mjesec ili ma\u010dku ili psa ili neku malu tipi\u010dnu imenicu. A sada im se govori vrijednost bodova, poput toga koliko je sli\u010dna rije\u010d \u0161takor, pas, ma\u010dka, stol itd. s sarcomom. I ka\u017eemo im vrijednosti bodova tih imenica u odnosu na ciljnu imenicu, koja je sarcoma. A zatim im se objavljuju te vrijednosti bodova. Onda ovaj bot mo\u017ee pogledati vrijednosti bodova ljudi oko sebe i mo\u017ee prenijeti ili nasumi\u010dan izbor ovom botu ili najve\u0107u ili najni\u017eu vrijednost bodova, neka vrsta tajnog kanala komunikacije koja \u0161iri informacije s jednog podru\u010dja grupe ljudi koji poku\u0161avaju rije\u0161iti problem na drugo podru\u010dje. Pogledajmo nekoliko primjera kako bismo to razjasnili, jer ovo mo\u017ee biti te\u0161ko za razumjeti. Ljudi su igrali ovu igru oko 25 krugova. A evo kosinusne sli\u010dnosti s ciljnom imenicom, koja je rije\u010d fratricide. Dakle, oni imaju 20,000 imenica. [00:23:13] Fratricide ima 20,000 bodova. Ostale rije\u010di imaju druge bodove. A evo i jednog pojedinca, osobe koja poga\u0111a sama. Njihovo prvo poga\u0111anje je bit. I govore im koliko je sli\u010dna rije\u010d bit fratricide. Zatim njihovo sljede\u0107e poga\u0111anje je ro\u0111enje. I dobiju veliki skok u kosinusnoj sli\u010dnosti, jer mo\u017eete zamisliti da je rije\u010d ro\u0111enje bli\u017ea rije\u010di fratricide nego rije\u010d bit. U redu? Zatim poga\u0111aju. Poku\u0161avaju novac sljede\u0107e. To je lo\u0161ije. Zatim poku\u0161avaju majmuna. To je jo\u0161 lo\u0161ije. Provjeravaju. Obavljaju provjeru razuma. Poku\u0161avaju ro\u0111enje. Ponovo se penje. Zatim poku\u0161avaju bebu. To nije lo\u0161e poga\u0111anje. Ro\u0111enje prema bebi. Ali beba ih udaljava od fratricide. A onda dama i tako dalje. Navigiraju. Poga\u0111aju. Poga\u0111aju. Poga\u0111aju. Na kraju ne dobiju ni\u0161ta blizu fratricide. Sada u ovoj drugoj situaciji imamo grupu ljudi, ali bez botova. I sada ljudi, osim \u0161to rade vlastita poga\u0111anja, mogu vidjeti poga\u0111anja ljudi oko njih. I grade na idejama drugih. U redu? Stvoreno. Kao da zajedno prave ribolovni \u0161tap. [00:24:13] Ova osoba, njihovo prvo poga\u0111anje je pas. Ali njihovo sljede\u0107e poga\u0111anje je \u0161tit. Mo\u017eete vidjeti da je \u0161tit bli\u017ei fratricide nego pas. Ova osoba poga\u0111a i poga\u0111a i dobiva input od svojih susjeda. I na kraju se sve vi\u0161e pribli\u017eava. Na kraju zavr\u0161i s rije\u010di neprijatelj. U redu? Zapravo, vojnik je bio njihovo najbolje poga\u0111anje. Imao je najvi\u0161u vrijednost bodova tijekom svoje putanje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pa kako je dodavanje botova utjecalo? Ovo opet pokazuje sa\u017eetak rezultata. Na x-osi je runda. Na y-osi je srednja kosinusna sli\u010dnost u ovom hiper-dimenzionalnom vektorskom prostoru, \u0161to je mjera grupne u\u010dinkovitosti. I ovdje je skupina ljudi koji djeluju, poga\u0111aju solo. Dakle, ljudi koji poga\u0111aju sami ne posti\u017eu dobre rezultate, zar ne? Oni, znate, samo je \u0161ansa da mogu na neki na\u010din ili, znate, neka uro\u0111ena sposobnost kod svakog pojedinog \u010dovjeka. S vremenom postaju malo bolji i bli\u017ei. Sve grupe nadma\u0161uju solo. I ovo je stari rezultat koji je poznat. Skupina ljudi je kreativnija od sli\u010dnog skupa solo prakti\u010dara iste veli\u010dine. No ono \u0161to otkrivamo jest da ako dodamo naj sli\u010dnijeg bota, bota koji je pogledao svoje susjede, [00:25:17] i saznao kakav je njihov lokalni konsenzus ovdje? Moji ljudi \u010dini se da misle da je ovo dobra rije\u010d. A zatim to \u0161alje botu na udaljenom dijelu mre\u017ee. Taj bot znatno pobolj\u0161ava performanse ove grupe ljudi kako bi do\u0161li do otkri\u0107a. Trebali biste mo\u0107i zamisliti kako bi ovo moglo raditi u grupi in\u017eenjera ili bilo kojih drugih radnika znanja. Kako, na primjer, mo\u017eete u\u010dinkovito distribuirati znanje, izbjegavaju\u0107i grupno razmi\u0161ljanje i poti\u010du\u0107i kreativnost, dizajniraju\u0107i botove koji poma\u017eu ljudima da pomognu sami sebi. Ovaj bot ovdje nema mozak. On ne predla\u017ee ideje sam od sebe. Samo poma\u017ee ljudima da \u0161ire ideje me\u0111u sobom.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, jednostavni AI agenti s razumljivim pona\u0161anjem mogu pove\u0107ati kapacitet za kreativna otkri\u0107a u ljudskim grupama dijele\u0107i ideje oko kojih postoji lokalni konsenzus u jednom dijelu grupe s ljudima u udaljenom dijelu grupe. I kao rezultat, grupa mo\u017ee obavljati bolje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada smo tako\u0111er po\u010deli eksperimentirati s fizi\u010dkim sustavima. Dodali smo humanoidne i nehumanoidne robote [00:26:19] opremljene jednostavnom umjetnom inteligencijom u grupama ljudi \u0161taju\u0107i kako im mo\u017ee olak\u0161ati suradnju prevladavanjem trenja ili nemogu\u0107nosti suradnje tijekom me\u0111usobnih interakcija. Jedan od mojih omiljenih primjera ovog je eksperiment koji sam provodio sa svojom biv\u0161om studenticom, Maggie Traeger, koja je sada pomo\u0107nica profesora na Notre Dameu, a radi se o ovom eksperimentu. U ovom eksperimentu uzeli smo tri stvarne osobe koje su do\u0161le u laboratorij i humanoidnog robota. Osmislili smo malu igru, igru sa \u017eeljezni\u010dkim prugama koja se igra na tablet ra\u010dunalima, a ovoj grupi ljudi i robotu bila je zada\u0107a polo\u017eiti \u017eeljezni\u010dku prugu od to\u010dke A do to\u010dke B, poput malih \u017eeljezni\u010dkih pruga iz pri\u010de o Tomasu. Zatim smo im dali nekoliko komada koje su mogli odabrati na tabletu, poput ravnih i zakrivljenih komada. No, povremeno smo smi\u0161ljeno osmislili, iako je izgledalo da postoji mje\u0161avina komada i da bi u na\u010delu mogli pro\u0107i od to\u010dke A do to\u010dke B, nemilosrdno smo to dizajnirali tako da nije bilo pravog broja zavoja da bi mogli do\u0107i do to\u010dke B. [00:27:21] Dakle, nisu mogli to u\u010diniti. Nisu mogli rije\u0161iti problem, nesvjesni toga. U redu? Dakle, prvo bi svaka osoba uzela svoj red za polo\u017eiti komad pruge, zatim sljede\u0107a osoba i sljede\u0107a osoba. Radili su zajedno na povezivanju to\u010dke A s to\u010dkom B na svojim tabletima.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ono \u0161to smo radili u ovom eksperimentu je to da smo manipulirali, i oni su igrali 30 rundi ove igre u ovom virtualnom svijetu, a imali smo 51 grupu. Manipulirali smo stilom razgovora robota, konkretno je li robot iskazivao ranjivost priznavanjem gre\u0161ke. Tako je robot rekao, znate, napravio sam gre\u0161ku. Ili je robot pri\u010dao 'tatine \u0161ale'. Pretpostavljam da svi znate \u0161to su tatine \u0161ale. U redu. Dakle, imali smo i robota koji je pri\u010dao, usput, to je kulturni univerzal, kao \u0161to su antropolozi u amazonskoj d\u017eungli prou\u010davali autohtone narode, a o\u010devi tamo tako\u0111er pri\u010daju tatine \u0161ale. A djeca su kao, ne mogu vjerovati da tate pri\u010daju te glupe \u0161ale. No, u svakom slu\u010daju, zapravo postoji teorija o tome \u0161to tatine \u0161ale trebaju posti\u0107i kako bi oja\u010dale djecu na neki na\u010din. Ovo je teorija. No, u svakom slu\u010daju, to je cijela druga tema. U svakom slu\u010daju, na\u0161i roboti su pri\u010dali tatine \u0161ale ili iskazivali ranjivost. [00:28:21] A ono \u0161to nas je zanimalo je ho\u0107e li promjene u govoru robota imati mo\u0107 ne samo da utje\u010du na to kako ljudi me\u0111usobno komuniciraju s robotima, ve\u0107 i kako ljudi komuniciraju jedni s drugima. I jo\u0161 jednom, ovo pru\u017ea perspektivu modificiranja dru\u0161tvenih interakcija uvo\u0111enjem umjetnih agenata u hibridne sustave ljudi i strojeva.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo malo primjera, oh, i nisam vam rekao rezultate. Dakle, evo, kada imamo, debljina ovih linija, postavili smo video kamere da pratimo tko govori s kime i koliko razgovaraju. Debljina ovih linija ukazuje na to koliko osoba dva razgovara s osobom jedan i obrnuto. Osoba jedan ne razgovara puno s robotom. To je tanka linija. A kada imamo neutralne robote, dobivamo ovaj obrazac. No, kada imamo ranjivog robota, sve te linije postaju deblje i izjedna\u010davaju se. Dakle, otkrili smo da ranjivi robot pove\u0107ava ravnote\u017eu u govoru me\u0111u ljudima, pove\u0107ava volumen govora me\u0111u ljudima i zapravo, u odvojenim rezultatima, [00:29:22] pove\u0107ava zadovoljstvo ljudi u toj vrsti okru\u017eenja.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I evo samo jednog isje\u010dka iz dvije razli\u010dite runde koje ilustriraju da robot prvo govori na neutralan na\u010din, pasivnim glasom, \u0161to ne utje\u010de previ\u0161e na ljudsku komunikaciju. Robot ka\u017ee, na vrlo Reaganovski na\u010din, napravljena je gre\u0161ka.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No, u sljede\u0107oj rundi, robot ka\u017ee, napravio sam gre\u0161ku. I samo mo\u017eete gledati \u0161to se ovdje doga\u0111a. Pogledajmo mo\u017eemo li to pokrenuti. (25 sekundi pauze) Dakle, kroz mnogo, mnogo desetaka rundi, ovo je vrsta obrasca koju nalazimo. Dakle, jednostavna manipulacija, jednostavna manipulacija u obrascu govora robota mijenja na\u010din na koji ljudi komuniciraju jedni s drugima. [00:30:25] I ne, pretpostavljam, ne treba puno zami\u0161ljati kako cijeli na\u010din na koji dizajniramo na\u0161e chatbotove i sve ostalo mo\u017ee utjecati ne samo na primjer Alexa koji sam vam dao na po\u010detku, ve\u0107 i na to kako se pona\u0161amo jedni prema drugima. Ljudi se \u010dini da vi\u0161e vjeruju jedni drugima i imaju vi\u0161e zabave u ovoj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada ovdje jo\u0161 uvijek, i mislim da je ovo posljednji eksperiment koji \u0107u vam pokazati, a onda \u0107u zavr\u0161iti s jo\u0161 jednim eksperimentom, razvili smo novi cyber-fizi\u010dki ure\u0111aj za testiranje dru\u0161tvenih i doista eti\u010dkih u\u010dinaka jednostavnih vrsta AI. Zato \u0161to, s obzirom na prirodu problema kolektivne akcije, uklju\u010divanje AI u ljudske skupine mo\u017ee paradoksalno i nenamjerno potisnuti postoje\u0107e korisne dru\u0161tvene norme kod ljudi, poput onih koje uklju\u010duju suradnju i altruizam, \u0161to smo kao vrsta razvili. Imamo stotine tisu\u0107a godina prirodne selekcije koja djeluje na nas kako bismo postali sposobni rje\u0161avati probleme kolektivne akcije. Pitanje je, ako prenesemo dio te agencije na strojeve, ho\u0107emo li izgubiti sposobnost suradnje u rje\u0161avanju tih problema? [00:31:32] Ho\u0107emo li postati ovisni o tim strojevima i tako degradirati na\u0161u prirodnu sposobnost suradnje, koordinacije i stvaranja? U ovom eksperimentu, u suradnji s Hiro Shirato na CMU, jo\u0161 jednim biv\u0161im studentom, izgradili smo platformu koja je uklju\u010divala dva mala Raspberry Pi opremljena malim mehani\u010dkim vozilima, i povezali smo je s nekim softverom koji imamo i koji nam omogu\u0107ava organizaciju online eksperimenata na velikoj skali. Ljudi su bili u svojim ku\u0107ama, a dodijeljeno im je jedno od tih automobila, i vozili su ta vozila jedni prema drugima,<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">i natjerali smo ih da igraju igru s piletinom. Dakle, u piletini, znate, kao, tko god stigne s druge strane najbr\u017ee pobje\u0111uje. Tako ste potaknuti da ne popustite drugome. Ali, ako se oboje odlu\u010dite ne popustiti, tada se sudarite i oboje dobijete najgori ishod. Dakle, \u0161to bi ljudi radili u ovoj situaciji, ako igrate iteriranu igru s piletinom, brzo biste nau\u010dili da seizmene. Ovaj put je tvoj red da pro\u0111e\u0161 ravno, ja \u0107u se povu\u0107i i pustiti te, ali sljede\u0107i put se ti povu\u010de\u0161 i pusti\u0161 me da pro\u0111em ravno. [00:32:35] Ako smo sebi\u010dni, jednostavno se sudaramo jedni s drugima, uni\u0161tavaju\u0107i jedni druge iznova i iznova, ili glupo, oboje skrenemo s ceste i niti jedan ne dobije korist od prolaska ravno. Dakle, u ovoj situaciji ovdje, \u017euti automobil odlu\u010duje povu\u0107i se, plavi automobil jednostavno nastavlja bez prepreka sve do druge strane.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koristili smo 300 sudionika i 150 parova, a pla\u0107eni su ovisno o tome koliko brzo su do\u0161li na drugu stranu. Potom smo dodali ne\u0161to AI. Dodali smo pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gdje je, kada ste imali upozorenje na blizinu, kada ste se pribli\u017eili drugom automobilu, automobil ko\u010dio i davao vam priliku da odlu\u010dite, huh, trebao bih skrenuti i pustiti ovog drugog da pro\u0111e, ili obrnuto. Ili smo dodali pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, \u0161to zna\u010di da, \u010dim se automobile pribli\u017ei drugom automobilu, jednostavno skrene, u redu? Tako\u0111er smo dodali minimalnu komunikacijsku funkciju, gdje su ljudi mogli re\u0107i hvala, ili ne\u0161to sli\u010dno. Samo vrlo minimalna komunikacija. I prvo smo pokazali da pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gdje automobili staju na fiksnoj udaljenosti prije sudara, pove\u0107ava ljudsku altruizam. [00:33:38] To jest, ustupanje drugima, kao \u0161to to \u010dini \u017euti automobil ovdje. Dakle, dodavanje malo AI pomo\u0107i pri automatskom ko\u010denju olak\u0161alo je ljudima rad zajedno i suradnju u toj situaciji. \u0160tovi\u0161e, omogu\u0107avanje ljudima da komuniciraju dodatno im poma\u017ee da naprave uzajamne ustupke u uvjetima automatskog ko\u010denja. S druge strane, pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, gdje je automobil jednostavno skrenuo, potpuno je inhibirala pojavu reciprociteta me\u0111u ljudima u korist maksimizacije vlastitog interesa. Ljudi samo odustaju od svoje moralne autonomije. Vi\u0161e se ne trude. Samo dopuste da stroj ponovo skrene, i odustaju, u redu? Dakle, sve mogu\u0107e eti\u010dke sposobnosti koje su ljudi imali sada su uklonjene dodavanjem AI u uvjetu automatskog upravljanja, ali su pobolj\u0161ane u uvjetu automatskog ko\u010denja. I ovo bi vam tako\u0111er trebalo dati povod za razmi\u0161ljanje. Trebali biste razmi\u0161ljati, oh moj Bo\u017ee, svakog malog detalja kojeg radimo kada programiramo ove AI agente mo\u017ee imati dobre ili lo\u0161e posljedice na ljudske prirodne tendencije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sposobnost ljudi da sura\u0111uju, izmjenjuju se i djeluju altruisti\u010dki mo\u017ee atrofirati, \u0161to dovodi do lo\u0161ijih kolektivnih i individualnih ishoda na kraju. [00:34:46] I zapravo, u kratkim crtama, AI mo\u017ee dovesti do svojevrsne moralne lenjosti. (..) Ovo je jo\u0161 jedan zavr\u0161ni primjer trajne promjene nakon izlo\u017eenosti AI u hibridnim sustavima. Tako\u0111er je primjer kako prisutnost AI mo\u017ee promijeniti ljudske interakcije, \u010dak i nakon \u0161to AI vi\u0161e nije dio tih interakcija. Dakle, 2016. godine, DeepMind je razvio AlphaGo, i iste te godine, ovaj AI agent igrao je protiv Lee Sedola, izvanrednog svjetskog prvaka iz Koreje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gledao sam utakmicu. Ne znam igrati Go, ali prepoznajem ga kao veli\u010danstvenu igru. Moj sin igra Go. (.) I stvarno sam navijao za Lee Sedola. Lee Sedol je kao heroj u Koreji, poput onoga kako imamo, znate, velike sporta\u0161e na na\u0161im Wheaties kutijama i sli\u010dno. Kao, njegovo lice je na malim pakiranjima rezanaca i na pakiranjima \u017eitarica. Mislim da je veli\u010danstveno da u Koreji neki pametan nerd poput mene postane, znate, priznat kao va\u017ena osoba, u redu? Dakle, on je jako popularan u Koreji. I izlazi na prvu utakmicu i previ\u0161e je samouvjeren. [00:35:47] Mogu re\u0107i da je previ\u0161e samouvjeren. I gubi od ma\u0161ine, a zatim se izvinjava svojim obo\u017eavateljima. Ka\u017ee, jako mi je \u017eao. To su pet igara. Najbolja tri od pet pobje\u0111uju. Zatim igra drugu igru i ponovo gubi. A sada postaje ozbiljan. Igra tre\u0107u igru i gubi. Izgubio je natjecanje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I mogli ste vidjeti publiku, a komentatori su se divili sposobnosti ma\u0161ine da igra Go, izvode\u0107i te \u010dudne i lijepe poteze, od kojih su neki kasnije otkriveni kao potezi koji su se ve\u0107 izvodili jer imamo zapise koji se\u017eu unatrag tisu\u0107ama godina o Go utakmicama igranim na kineskom imperijalnom dvoru. I mogli su prona\u0107i, oh, moj Bo\u017ee, ovo je srednjovjekovni potez koji je ma\u0161ina izvela. Nismo ga vidjeli tako dugo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I onda se Lisa Dahl vra\u0107a u \u010detvrtoj igri i pobje\u0111uje. (..) I plakala sam. Bila sam tako sretna. (..) Zato \u0161to je imao stroj, znate, vratio se zbog moje vrste, i pobijedio je prokleti stroj. Kao, na herojsku, kao, nisam mogla razumjeti, kao, mo\u0107 uma koja je morala biti potrebna za Lisu Dahl da to u\u010dini. [00:36:49] Bila sam eufori\u010dna u tom trenutku i tako ponosna na njega \u0161to se jo\u0161 uvijek trudi, \u010dak i nakon \u0161to je izgubio me\u010d.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, \u0161to je zanimljivo, kada je Lisa Dahl nakon toga bila intervjuirana, rekla je da se njegov na\u010din igranja promijenio nakon me\u010da. Dakle, jo\u0161 jednom, AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi, u redu? Mijenja na\u010din na koji igra zbog kontakta. I kasnije ispitivanja drugih znanstvenika prou\u010dila su profesionalne Go igra\u010de i analizirala prosje\u010dnu kvalitetu odluka. Postoji neki standard u Goi za procjenu koliko je dobar potez, i prosje\u010dna novost, poput toga koliko je neobi\u010dan potez. I otkrivaju da kada AlphaGo pobijedi ljudskog svjetskog prvaka 2016. godine, diljem svijeta, Go igra\u010di po\u010dinju donositi bolje, inovativnije poteze, u redu? Dakle, svi ljudi koji igraju Go me\u0111u sobom su se promijenili jer je AlphaGo uveden. AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi. Dakle, nastavljamo raditi na dizajniranju i dodavanju jednostavnih botova u ove i druge situacije koje uklju\u010duju socijalne dileme i probleme kolektivnog djelovanja. [00:37:55] Prou\u010davamo kako botovi mogu utjecati na koordinaciju, suradnju, komunikaciju, kreativnost, povjerenje, navigaciju, dijeljenje i evakuaciju. A u na\u0161em laboratoriju, ne fokusiramo se na super pametan AI, poput LLM-ova ili AlphaGo, kako bismo zamijenili ljudsku kogniciju, ve\u0107 na glupi AI da dopunimo ljudsku interakciju. Ne poku\u0161avamo izumiti super pametan AI kako bismo zamijenili ljudsku kogniciju. Izmi\u0161ljamo glupi AI da dopunimo ljudsku interakciju. A na\u0161 AI mo\u017ee biti glup jer su ljudi pametni. Na\u0161 AI je poput platine dodane u reakciju organskih tvari. To je samo katalizator. Sve \u0161to trebamo je katalizator da pomognemo grupi ljudi da budu bolji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I naravno, va\u017eno je priznati da je suprotno tako\u0111er mogu\u0107e. Dru\u0161tvena AI se mo\u017ee koristiti za nano\u0161enje \u0161tete grupama ljudi. No, na\u0161 pristup nudi brojne tehni\u010dke i konceptualne prednosti. Prije svega, ovi jednostavni botovi su razumljivi i stoga jasno ilustriraju \u0161ire mo\u0107i i mogu\u0107nosti. Za razliku od LLM-ova, koji su crna kutija i ne znate \u0161to rade, mogu vam to\u010dno re\u0107i \u0161to na\u0161 bot radi. [00:38:58] To je bu\u010dno. Povezuje kontakte. Prenosi poruke na ovaj vrlo specifi\u010dan na\u010din. I drugo, na\u0161i kontrolirani eksperimentirani botovi tako\u0111er mogu pru\u017eiti uvid u to kako bi ljudsko pona\u0161anje moglo korisno promijeniti. Drugim rije\u010dima, mogu to iz laboratorija prenijeti i nau\u010diti grupu ljudi da rade ono \u0161to su na\u0161i botovi radili. Na neki na\u010din, ne mo\u017eete lako nau\u010diti grupu ljudi da jednostavno rade ono \u0161to je ChachiPT ovdje napravio. Ne znamo \u0161to ChachiPT radi, ali znate \u0161to oni rade u na\u0161oj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017delio bih zavr\u0161iti, ovo je moj posljednji slajd, metaforom. Razmislite o ova dva objekta. Oba su napravljena od ugljika. Ako pove\u017eete atome ugljika na jedan na\u010din, dobijate grafit, koji je mekan i taman. Povezivanjem istih atoma ugljika na drugi na\u010din, dobijate dijamant, koji je tvrd i jasan. Ovdje su dvije klju\u010dne intelektualne ideje. Prvo, ove osobine meko\u0107e i tame, tvrdo\u0107e i jasno\u0107e nisu osobine atoma ugljika. To su osobine skupa atoma ugljika. I drugo, koje osobine dobijate zavisi od na\u010dina na koji pove\u017eete atome ugljika jedne s drugima. Povezivanjem istih atoma ugljika na jedan na\u010din dobijate jedan skup osobina. [00:40:01] Ako ih pove\u017eete na drugi na\u010din, dobijate potpuno druga\u010diji skup osobina. Sli\u010dno tome, priroda na\u0161ih povezanosti uti\u010de na osobine na\u0161ih dru\u0161tvenih grupa. To su veze izme\u0111u ljudi koje mogu u\u010diniti cjelinu ve\u0107om od zbira njenih dijelova. Nove osobine, poput suradnje i nasilja, inovacija i produktivnosti, povjerenja i nepoverenja, istine i la\u017ei, bogatstva i siroma\u0161tva, zdravlja i sre\u0107e, mogu se pojaviti i \u0161iriti zbog tih povezanosti, zbog veza izme\u0111u ljudi, a ne nu\u017eno samo zbog samih ljudi. U stvari, na\u0161e iskustvo svijeta zavisi od strukture i funkcije mre\u017ea oko nas, blizu i daleko. A na\u0161a vrsta se razvila da ovako bude. Ne bi nas trebalo iznenaditi da \u0107emo reagirati na AI me\u0111u nama. Hvala vam puno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nicholas Christakis: [00:00:05] U redu, dakle, ljudska bi\u0107a su ugra\u0111ena u socijalne mre\u017ee, a te mre\u017ee podlije\u017eu vrlo posebnim matemati\u010dkim, biolo\u0161kim i dru\u0161tvenim na\u010delima. I sve vi\u0161e dodajemo umjetnu inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji komuniciraju s nama kao da su dru\u0161tvene entitete. Ovi tipovi agenata koje \u0107emo dodavati na\u0161im&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[418],"tags":[],"class_list":["post-3300","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-kultura-i-obrazovanje"],"taxonomy_info":{"category":[{"value":418,"label":"Kultura i obrazovanje"}]},"featured_image_src_large":false,"author_info":{"display_name":"BoltAdmin","author_link":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/author\/boltadmin\/"},"comment_info":"","category_info":[{"term_id":418,"name":"Kultura i obrazovanje","slug":"kultura-i-obrazovanje","term_group":0,"term_taxonomy_id":418,"taxonomy":"category","description":"jezik, povijest, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, sveu\u010dili\u0161ta, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski odgoj","parent":0,"count":2,"filter":"raw","cat_ID":418,"category_count":2,"category_description":"jezik, povijest, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmjena, sveu\u010dili\u0161ta, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anski odgoj","cat_name":"Kultura i obrazovanje","category_nicename":"kultura-i-obrazovanje","category_parent":0}],"tag_info":false,"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3300"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3300\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}