{"id":3316,"date":"2026-06-18T16:48:32","date_gmt":"2026-06-18T16:48:32","guid":{"rendered":"https:\/\/bolteuropa.com\/?p=3201"},"modified":"2026-06-18T17:14:03","modified_gmt":"2026-06-18T17:14:03","slug":"nikolas-christakis-konferencija-o-ai-usred-drustva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/2026\/06\/nikolas-christakis-konferencija-o-ai-usred-drustva\/","title":{"rendered":"Nikolas Christakis &#8211; Konferencija o AI usred dru\u0161tva"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-embedpress-embedpress aligncenter\" data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\" data-embed-type=\"Youtube\"><div class=\"gutenberg-block-wraper  \"><div class=\"position-right-wraper ep-embed-content-wraper   \" style=\"position:relative;display:inline-block\"><div class=\"ose-youtube ose-uid-76a3e2a920e4ecdd804e333bc88b9fe2 ose-embedpress-responsive\" style=\"width:600px; height:340px; max-height:340px; max-width:100%; display:inline-block;\" data-embed-type=\"Youtube\"><iframe title=\"WI3EGnXAerk\" allowfullscreen width=\"600\" height=\"340\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/WI3EGnXAerk?feature=oembed&color=red&rel=1&controls=2&start=true&end=true&fs=1&iv_load_policy=1&mute=1&playsinline=1&autoplay=0&modestbranding=0&cc_load_policy=0\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; encrypted-media;accelerometer;autoplay;clipboard-write;gyroscope;picture-in-picture clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" referrerpolicy =origin loading=\"lazy\" style=\"width:600px;height:340px;max-width:100%;\"><\/iframe><\/div><\/div><\/div><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] iframe{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embedpress-yt-subscribe iframe{\n                        height: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube > iframe{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-youtube{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-giphy img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-google-docs img{\n                        height: 340px!important;\n                        width: 600px!important;\n                    }\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .ose-embedpress-responsive.ose-google-photos{\n                        height: 100% !important;\n                        max-height: 100% !important;\n                    }\n\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .embera-embed-responsive-provider-gettyimages iframe,\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] .getty{\n                        width: 600px!important;\n                        height: 340px!important;\n                        max-height: 340px!important;\n                        max-width: 100%!important;\n                    }\n                    <\/style><style>\n                    [data-source-id=\"source-162ce1b5-2361-4fa9-a310-7ebcf0b84df1\"] img.watermark{\n                        display: none;\n                    }\n                    \n                    <\/style><\/figure>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nikola Kristakis: [00:00:05] U redu, ljudska bi\u0107a su deo socijalnih mre\u017ea, i te mre\u017ee se pridr\u017eavaju vrlo specifi\u010dnih matemati\u010dkih, biolo\u0161kih i socijalnih principa. I sve vi\u0161e dodajemo ve\u0161ta\u010dku inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji interaguju s nama kao da su socijalna bi\u0107a. Ovi agenti koje \u0107emo dodavati na\u0161im sistemima kre\u0107u se od autonomnih automobila na putevima do ma\u0161ina na blagajnama u prodavnicama, humanoidnih robota u domovima ili fabrikama, ili na boji\u0161tima ili u situacijama ga\u0161enja po\u017eara, do nesparenih autonomnih agenata kao \u0161to su online botovi i digitalni AI asistenti u na\u0161im telefonima ili nao\u010darima ili na radnim mestima. Ove tehnologije komuniciraju s nama na ravnopravnoj osnovi kao da su ljudi. I one \u0107e dovesti do hibridnih sistema ljudi i ma\u0161ina. Ovi sistemi nude prilike za novu vrstu socijalne ve\u0161ta\u010dke inteligencije.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, dozvolite mi da vam dam samo jedan ilustrativni primer. Kada dobijete, na primer, digitalnog asistenta, poput Alexe, proizvo\u0111a\u010d tog ure\u0111aja je veoma zabrinut zbog interakcije \u010dovek-ma\u0161ina. I ta interakcija \u010dovek-ma\u0161ina je optimizovana. Na primer, nikada ne biste kupili Alexu ako biste svakog puta kada vam ne\u0161to treba, morali da ka\u017eete: izvinite, Alexo, veoma mi je \u017eao \u0161to vam upadam u re\u010d. Ako vam nije te\u0161ko, mo\u017eete li mi re\u0107i re\u010d? [00:01:35] vremenska prognoza za sutra, zar ne? Ovo bi se smatralo apsurdnim nivoom ljubaznosti. O\u010dekujete da mo\u017eete re\u0107i: Alexo, vremenska prognoza, i tada ma\u0161ina poslu\u0161no odgovara. I to je u redu dok ne povedete tu ma\u0161inu u svoj dom i va\u0161a deca razgovaraju sa tom ma\u0161inom i u\u010de da budu nepristojna. A onda idu na igrali\u0161te i budu nepristojna prema drugoj deci. Dakle, ta ma\u0161ina koja je dodata me\u0111u nas, nije samo stvar interakcije \u010dovek-ma\u0161ina, ve\u0107 je i stvar interakcije \u010dovek-\u010dovek u prisustvu ma\u0161ina. I ono \u0161to me zanima nije samo da li, ve\u0107 su interakcije \u010dovek-\u010dovek u prisustvu ma\u0161ina. I mo\u017eemo iskoristiti razumevanje strukture i funkcije socijalne mre\u017ee da procenimo upotrebu i uticaj socijalne ve\u0161ta\u010dke inteligencije unutar i na ljudske grupe, s obzirom na faktore kao \u0161to su poverenje i saradnja koji su potrebni grupama ljudi da rade zajedno, i koji uti\u010du na pona\u0161anje ovih kolektiviteta.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dopustite mi da istaknem deo posla koji radimo, koriste\u0107i nekoliko pristupa mre\u017enim eksperimentima koji uklju\u010duju ve\u0161ta\u010dku inteligenciju. Ovi eksperimenti procenjuju kako AI mo\u017ee uticati na strukturu i funkciju ljudskih socijalnih interakcija. [00:02:45] Sada postoji klasa problema kolektivnog delovanja socijalnih interakcija koja su poznata kao problemi koordinacije. To su problemi u kojima moramo raditi zajedno da bismo stvorili ne\u0161to korisno. A ponekad ove probleme re\u0161avamo stvaranjem centralizovanih institucija poput policije, sudova ili vlada. Ali \u010desto smo u stanju da re\u0161imo probleme kolektivnog delovanja koji zahtevaju koordinaciju ili saradnju sa velikim brojem ljudi na decentralizovan na\u010din. U stvari, mi smo evoluirali da imamo ovu sposobnost. A jedan specifi\u010dan tip problema kolektivnog delovanja s kojim bih \u017eeleo da zapo\u010dnem danas je zapravo koordinacija.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, na primer, da bi izbegli ovu saobra\u0107ajnu gu\u017evu, ljudi moraju da se koordiniraju da urade ne\u0161to druga\u010dije od svojih kom\u0161ija. Dakle, ako svi napuste svoje ku\u0107e u isto vreme, svi \u0107e biti zaglavljeni u saobra\u0107ajnoj gu\u017evi. Ali ako malo pomeraju vreme odlaska i odlaze u razmacima, onda niko ne bude u saobra\u0107ajnoj gu\u017evi. Sada, naravno, mo\u017eete imati neku vrstu centralne vlasti koja bi koordinirala ovo. Vi napu\u0161tate prvi, pa vi, a zatim vi. [00:03:45] Ali idealno, ono \u0161to biste \u017eeleli je neka vrsta decentralizovanog, netop-down na\u010dina na koji se ljudi koordini\u0161u da re\u0161e ovaj problem.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, ovo je bio na\u0161 prvi eksperiment objavljen 2017. godine o takvim hibridnim sistemima koji su istra\u017eivali kako bi ve\u0161ta\u010dka inteligencija mogla pomo\u0107i u takvom izazovu. Istra\u017eili smo performanse ljudskih grupa koje su bile anga\u017eovane u zadatku koordinacije. Na\u0161a paradigma bila je da pozajmimo iz ra\u010dunarstva ne\u0161to \u0161to je poznato kao problem obojenja grafova. To je klasi\u010dan problem u ra\u010dunarstvu. Ali ono \u0161to smo uradili je da smo to uzeli i stavili ljude u tu situaciju. Uzimamo 4.000 ljudi i stavljamo ih u 230 online grupa. Ti ljudi su sme\u0161teni u te grupe. Randomno su dodeljeni na mesto unutar ve\u0161ta\u010dke mre\u017ee koju smo kreirali, \u010dija je struktura pribli\u017eno podse\u0107ala na prave ljudske mre\u017ee. Smestili su ih u ta mesta i rekli su im da su dodeljeni jedna od tri boje, [00:04:46] ljubi\u010dasta, narand\u017easta, ljubi\u010dasta, narand\u017easta i roza. I rekli su im da moraju da izaberu boju koja nije sli\u010dna onima od svojih kom\u0161ija.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I dobili su pet minuta da to urade. Tako da bi ovi ljudi gledali oko sebe na svoje kom\u0161ije. Svaka osoba bi gledala oko sebe i govorila, poput, ovaj momak ovde je roze. Vidi da ima roze kom\u0161iju i narand\u017eastog kom\u0161iju. Ono \u0161to bi trebalo da uradi je da pre\u0111e na ljubi\u010dastu boju. A crvene linije ovde ozna\u010davaju konflikte boja. Drugim re\u010dima, ako su dve boje susednih \u010dvora iste, dobijaju crvenu liniju. A ljubi\u010daste linije pozadine ozna\u010davaju strukturu socijalnih interakcija. Tako da stavite ljude ovde. Gledaju oko sebe na svoje kom\u0161ije svake sekunde ili sekunde i po. Prave prelaz u skladu sa ciljem da svi oni odaberu boju koja se razlikuje od njihovih kom\u0161ija u narednih pet minuta. I ako to urade, tada i samo tada \u0107e biti pla\u0107eni. Plati\u0107u vas da radite zajedno. I ako svi radite zajedno na decentralizovan na\u010din da re\u0161ite problem, svi \u0107ete biti pla\u0107eni. U suprotnom, ne dobijate ni\u0161ta, u redu? Tako da, evo \u0161ta se de\u0161ava u ovom eksperimentu. Ovde na x-osi je vreme u sekundama do oznake od pet minuta. [00:05:47] Igra traje pet minuta, dolje ovde negde. A ovde na y-osi je ciljana funkcija ili broj konflikata boja. I tako ovde na po\u010detku, ima 12 konflikata boja. Slu\u010dajno su dodeljene svoje po\u010detne boje. I to je prikazano ovde na ovoj maloj histogramu. I tako ljudi po\u010dinju da gledaju oko sebe i menjaju svoje boje. Znate, menjaju i menjaju. I dolaze do ovog trenutka gde su sada do\u0161li do situacije u kojoj postoji konflikt boja izme\u0111u ove dve osobe. A ovaj konflikt, me\u0111utim, je ono \u0161to nazivamo nerazre\u0161ivim konfliktom. Tako da su svetlo narand\u017easte linije razre\u0161ivi konflikti. To je ovaj tip ovde. Mo\u017ee da se premesti na ljubi\u010dasto koje re\u0161ava konflikt. Ali ovi momci ovde koji su narand\u017easti, nema poteza koji mogu da naprave da smanje broj konflikata boja u njihovoj okolini, zar ne? Ovaj momak ne mo\u017ee da pre\u0111e na ljubi\u010dasto jer, zapravo, ako pre\u0111e na ljubi\u010dasto, ima\u0107e vi\u0161e konflikata. Ima, kao, \u010detiri ljubi\u010dasta kom\u0161ije. I ne mo\u017ee da pre\u0111e na roze jer ima dva roze kom\u0161ije. Tako da gleda i ka\u017ee, pa, najmanje konflikata imam ako ostanem narand\u017east. Tako da je sada ova grupa zapela, zar ne? [00:06:49] Imaju nerazre\u0161iv konflikt i ni\u0161ta se ne mo\u017ee desiti. Nema napretka u re\u0161avanju problema kolektivnog delovanja dok jedan od ovih dvoje ljudi ne napravi nesvakida\u0161nji potez, pre\u0111e boje na ljubi\u010dasto ili roze, i privremeno pove\u0107a konflikte. I to je zapravo ono \u0161to se de\u0161ava. I vreme prolazi, a ljudi na 245 sekundi re\u0161avaju problem. Ma\u0161ina detektuje re\u0161enje, zaustavlja igru i pla\u0107a ih, u redu?<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, zbog toga \u0161to smo bili lukavi, ono \u0161to smo uradili je da smo sproveli neka eksperimentisanja gde smo potajno zamenili neke od ljudskih bi\u0107a sa botovima. I procenili smo kako dodavanje AI-osposobljenih botova u hibridni sistem uti\u010de na grupnu izvedbu. Da li je mogu\u0107e dodati neke botove ljudskim grupama i pobolj\u0161ati njihovu sposobnost koordinacije kada se suo\u010davaju sa takvim izazovom? Ono \u0161to smo uradili je da smo dodali tri bota, i eksperimentalno varirali dva osovine. Gde su botovi bili sme\u0161teni, gde su nasumi\u010dno pali u mre\u017eu, gde su postavljeni u [00:07:51] centar mre\u017ee, ili gde su postavljeni na periferiju mre\u017ee. I nasumi\u010dno smo manipulisali njihovim AI kapacitetom na vrlo trivijalan i jednostavan na\u010din. Naime, manipulirali smo time da li su botovi delovali sa savr\u0161enstvom ili su delovali sa malo \u0161uma.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U situaciji savr\u0161enstva, svakih jedan i po sekundi, botovi su gledali oko sebe kod svojih suseda, a zatim su birali boju koja je imala najmanje sukoba sa svojim susedima. Ono \u0161to mo\u017eete smatrati iracionalnim pona\u0161anjem. U situaciji sa 10% \u0161uma, radili su to, ali 10% vremena, birali su nasumi\u010dnu boju. A u situaciji sa 30% \u0161uma, radili su to, ali 30% vremena, birali su nasumi\u010dnu boju. Tako smo u\u010dinili botove, da ka\u017eemo, sve vi\u0161e sklone gre\u0161kama, sve vi\u0161e bu\u010dne.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I onda smo se osvrnuli na to, imali smo, mislim, ne\u0161to poput, hajde da krenemo sa kontrolnom grupom. Ovdje smo prikazali na x-osu vreme, a ovo su krive pre\u017eivljavanja. Na y-osu je verovatno\u0107a da grupa u celini nije re\u0161ila koordinacijski zadatak. Tako da ovde, ako pogledate ovde, na primer, na po\u010detku, na vreme nula, [00:08:51] 100% samo ljudskih grupa, sesija sa samo ljudima, je u narand\u017eastoj boji. Na po\u010detku, 100% grupa isklju\u010divo sastavljenih od ljudi nije re\u0161ilo igru. A onda kako vreme prolazi, sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudskih grupa re\u0161ava igru, tako da do kraja pet minuta, mo\u017eda 60% grupa isklju\u010divo sastavljenih od ljudi je re\u0161ilo igru.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pa, ono \u0161to se de\u0161ava je da, ako stavite 10% bu\u010dnih botova u sredi\u0161nju poziciju mre\u017ee, dobijate uo\u010dljivo pobolj\u0161anje performansi. Ovde, znatno vi\u0161e grupa ljudi je, kada su botovi sa malo buke dodati u sredinu, moglo da re\u0161i problem. U stvari, smanjili su medijano vreme re\u0161enja sa 232 sekunde na 103 sekunde. I postoje i druga otkri\u0107a u ovim podacima. Savr\u0161eni botovi i previ\u0161e bu\u010dni botovi su bili neod pomo\u0107i. Potrebna vam je mala kalibracija. Bilo je 10% bu\u010dnih botova koji su bili najkorisniji, a tako\u0111e je pozicija botova imala neki uticaj. Ali, klju\u010dno u ovom eksperimentu, tako\u0111e smo otkrili da su ljudi koji nisu bili povezani sa botovima, [00:09:52] koji su bili dalje u mre\u017ei, po\u010deli da menjaju na\u010din na koji su igrali. Tako da je postojala domino reakcija, kaskadni efekat. Koristi od na\u010dina na koji je bot komunicirao sa ljudima pro\u0161irili su se kroz mre\u017eu i po\u010deli da uti\u010du na interakcije izme\u0111u ljudi dalje i dalje u mre\u017ei. Drugim re\u010dima, botovi su pomogli ljudima da pomognu sebi, a koristi buke su se rasporedile unutar ovog dru\u0161tvenog sistema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, dozvolite mi da dodatno razjasnim ideje o ovom kolektivnom izazovu i kako bi vam ovi jednostavni AI agenti mogli pomo\u0107i kroz drugu analogu. Zamislite da imate ravnu povr\u0161inu. Ovo je sli\u010dno prilikom opadanja gradijenta u ma\u0161inskom u\u010denju, na primer. Dakle, imate ravnu povr\u0161inu, i imate brda i brdo. I imate razli\u010dita brda, u redu, razli\u010ditih visina. I imate brdo visoko ovde koje je najvi\u0161e. Dakle, spu\u0161tam, uzet \u0107u vas \u010detvoricu, i spu\u0161teni ste negde ovde, i zaveza\u0107u vas zajedno, svaki od vas gledaju\u0107i u razli\u010ditom pravcu, [00:10:54] i staviti vam povez preko o\u010diju. I ka\u017eem vam, prona\u0111ite najvi\u0161e brdo. Dakle, razgovarate me\u0111u sobom i ka\u017eete, pa za\u0161to ne bismo svi napravili korak u na\u0161em pravcu i izvestili tim? Dakle, vi napravite korak na sever i ka\u017eete da je ovde uzbrdo. Jug ka\u017ee da je ovde nizbrdo. I istok i zapad ka\u017eu da je ovde bo\u010dno. Dakle, svi se sla\u017eete, hajde da napravimo korak na sever. I nastavite to da radite iterativno dok ne do\u0111ete do trenutka kada svi ka\u017eete da je ovde nizbrdo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da li ste prona\u0161li najvi\u0161e brdo? Ne. (...) \u0160ta ste uradili? Prona\u0161li ste najbli\u017ee brdo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da li \u0107e\u0161 ikada na\u0107i najvi\u0161u planinu? Ne. Nikada ne\u0107e\u0161 na\u0107i najvi\u0161u planinu. Zape\u010datio si se. Lokalne optimizacije su tu, ali globalna nije. Da bi globalno optimizovao, treba ti malo buke. Povremeno treba da dozvoli\u0161 ovoj grupi ljudi da naprave kontraintuivan korak niz planinu ili niz brdo. Oni povremeno uzimaju niz stepenica, ponekad slu\u010dajno, sve dok se ne vrate na ravnu povr\u0161inu. Tada se kre\u0107u po ovom pejza\u017eu kondicije, istra\u017euju\u0107i sve te vrhove dok ne zavr\u0161e na ovom vrhu. [00:11:56] A ovaj visoki vrh, globalni optimum, obi\u010dno je prijemno stanje jer treba mnogo vi\u0161e buke da bi se si\u0161lo s tog vrha nego sa drugih vrhova. I sada oscilira\u0161 oko globalnog optimuma. U na\u0161em radu istra\u017eujemo ovu vrstu jednostavnog programiranja koja je integrisana u dru\u0161tvene sisteme da vidimo da li mo\u017eemo pobolj\u0161ati performanse ljudi u re\u0161avanju raznih vrsta kolektivnih akcijskih problema.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada se suo\u010davamo sa jo\u0161 jednim kolektivnim problemom, koji predstavlja druga\u010diji izazov, a to je saradnja, a ne koordinacija. Ljudi \u010desto moraju da sara\u0111uju kako bi proizveli ono \u0161to je poznato kao javno dobro. A svetionik je jedan od klasi\u010dnih primera javnog dobra. Javno dobro ima dve klasi\u010dne osobine. Prvo, naziva se neisklju\u010denim. To zna\u010di da druge osobe ne mogu biti spre\u010dene u kori\u0161\u0107enju. Ako izgradite svetionik za svoje li\u010dne potrebe, jer plovite morem i ne \u017eelite da se sudarite sa obalom, to je odli\u010dno za vas, ali ne mo\u017eete spre\u010diti nikoga drugog da ga koristi, u redu? Neisklju\u010dno. [00:12:58] Tako\u0111e, ne predstavlja rivalstvo. To zna\u010di da potro\u0161nja jedne osobe ne smanjuje potro\u0161nju drugih. Ako koristim svetlost mog svetionika, za vas nema manje svetlosti da koristite. A ovo je suprotno, na primer, komadu torte. Ako imam komad torte, on je moj, zar ne? Mogu da vas spre\u010dim da ga pojedete. A ako ga pojedem, za vas vi\u0161e nema, u redu? Dakle, javno dobro ima ove osobine, a te osobine \u010dine veoma te\u0161kim proizvodnju javnih dobara. Jer kada se radi o izgradnji svetionika, veoma je primamljivo postaviti svoje li\u010dne interese naspram grupnih. Ako ne doprinosite izgradnji svetionika, i dalje mo\u017eete imati koristi od njega. I svi su skloni da ne urade ni\u0161ta, i onda svetionik ne bude izgra\u0111en na \u0161tetu svih. Tako\u0111e je va\u017eno naglasiti da su javna dobra korisna, jer zapravo mo\u017eete proizvoditi stvari s njima, kao \u0161to je sigurno plovidba morem. Kao takvo, nedovoljno investiranje u javna dobra predstavlja ozbiljan problem u na\u0161em dru\u0161tvu, i tako\u0111e je postalo poznato kao tragedija zajedni\u010dkog. Ova javna dobra, na primer, norme poverenja koje odr\u017eavamo me\u0111u nama su efikasna. [00:14:01] Setite se kada ste bili u srednjoj \u0161koli. Neki od vas su i\u0161li u srednju \u0161kolu u kojoj su studenti verovali jedni drugima, i to je zna\u010dilo da ste mogli ostaviti svoje ran\u010deve nasamo u hodniku bez brige da \u0107e ih neko ukrasti. Drugi od vas su i\u0161li u srednje \u0161kole u kojima nije postojala ista norma poverenja, i sada ste morali da zaklju\u010davate svoj ranac ili da ga dr\u017eite sa sobom uvek. U kojem od ta dva okru\u017eenja mislite da biste imali bolje u\u010denje? U redu? U prvom okru\u017eenju. Dakle, ta norma koja se odr\u017eava kolektivno je produktivna. U tom slu\u010daju, produktivna je za u\u010denje. Ovde, produktivna za sigurnu plovidbu morem i tako dalje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, saradnja u ljudskim grupama za proizvodnju javnih dobara je izazovna, i potrebni su razli\u010diti mehanizmi da se to odr\u017ei. I uradili smo mnogo eksperimenata koji uklju\u010duju stavljanje ljudi u mre\u017ene grupe i tra\u017eenje od njih da igraju razli\u010dite vrste igara javnih dobara sa svojim kom\u0161ijama, manipuli\u0161u\u0107i mnogim strukturnim i drugim karakteristikama tokom godina. Na primer, zapo\u010deli smo pre godina sa experimentom u kojem su ljudi stavljeni u mre\u017eu poput ove. Upoznati su sa svojim kom\u0161ijama, i igrali su igru javnih dobara iz, recimo, pona\u0161ajne ekonomije, [00:15:03] gde sam mogao da dam malo novca svakom od svojih kom\u0161ija. Recimo, uzmem dolar, i podelim ga me\u0111u svojim kom\u0161ijama. A zatim nau\u010dnici udvostru\u010duju dolar. Pretpostavimo da imam \u010detiri kom\u0161ije. Recimo, da imam tri kom\u0161ije, i dam dolar grupi. Taj dolar se pretvara u dva dolara. Ta dva dolara se dele me\u0111u nas \u010detvoro. Tako da cela grupa dobija bogatstvo od dva dolara, ali ja dobijam samo 50 centi. Ta dva podeljena sa \u010detiri, dobijam 50 centi. Dakle, moram da napravim \u017ertvu za dobrobit drugih. Naravno, svi ka\u017eu, ne \u017eelim da \u017ertvujem. Neka svako drugi da novac. Ne\u0107u dati ni\u0161ta, i nadam se da \u0107e drugi doprineti. Ali, naravno, ako to svi urade, ponovo dolazi do kolapsa. A najbolje pona\u0161anje je ako svi maksimalno doprinosi. Dakle, ovde u ovoj situaciji, zapo\u010dinjemo igru. Plave ta\u010dkice su, plavi ljudi su simpati\u010dni kooperativni ljudi. Oni maksimalno doprinose svojim kom\u0161ijama, i stvaraju javna dobra, poput izgradnje svetionika. A crvene ta\u010dkice su eksploatatori koji ne daju nikakve doprinose, \u0161to je tako\u0111e poznato kao defektori. I ono \u0161to otkrivamo u ovom eksperimentu je da reprodukujemo rezultat koji je poznat ve\u0107 30 godina, [00:16:03] a to je da saradnja kolapsira u grupama, zar ne? Na kraju igre, vi\u0161e rundi kasnije, skoro svako postane defektor, osim ovih malih plavih ljudi ovde sa strane, koji odr\u017eavaju civilizaciju na \u017eivotu, znate, me\u0111u sobom. Tako\u0111e mo\u017eete povremeno pomisliti, opet da pozovete srednju \u0161kolu za studente. Setite se te situacije u kojoj je va\u0161 nastavnik nauke dodelio \u010detvoro vas da radite grupni projekat, i dobi\u0107ete istu ocenu. I dodeljeni ste \u010detvorici drugih gubitnika. Dakle, sada imate dva izbora. Ili sve uradite sami, i oni tako\u0111e dobijaju A, jer \u017eelite A. Ili ka\u017eete, to je besmislica. Ne \u017eelim da ovi lenjivci dobiju korist od mog truda. I ka\u017eete, ne\u0107u ni\u0161ta uraditi, i svi \u0107ete dobiti F, zar ne? To je stra\u0161na dilema. Pa, \u0161ta se ovde de\u0161ava je da na kraju ljudi biraju tu drugu opciju. Svi biraju da dobiju F, jer ne \u017eele da budu budale i neprekidno doprinose. Dakle, saradnja kolapsira u socijalnim sistemima kao op\u0161ti rezultat. Ali ono \u0161to smo uradili je, jo\u0161 jednom, da smo dodali neke, iako razli\u010dite, botove u sistem. Dodali smo neke botove koji su bili opremljeni vrlo jednostavnim A. [00:17:05] I ti botovi su bili poput malih posrednika u braku. Posredovali su u socijalnim interakcijama. Gledali su oko sebe lokalno ko se s kim dru\u017ei, i davali su sugestije ljudima u sistemu. Znate \u0161ta? Trebalo bi da prekinete vezu sa tim defektorom koji vas koristi i da se pove\u017eete sa ovim simpati\u010dnim \u010dovekom ovde umesto toga. I ovaj blagi savet o preusmeravanju koji koristi samo lokalno znanje. Nema u\u010ditelja koji nare\u0111uje ljudima da budu ljubazni. Nema policije. Nema suda. Nema centralizovane vlasti koja to sprovodi. Samo rade\u0107i na lokalnom znanju, otkrili smo da bi ti botovi mogli, u na\u0161im eksperimentima sa preko 1.000 ljudi u 64 grupe, ne samo da stabilizuju saradnju, ve\u0107 smo po prvi put do\u0161li do rezultata da bi saradnja mogla zapravo da poraste od osnovne linije kada su ovi tipovi botova dodati. A DeepMind je kasnije replicirao na\u0161e rezultate i pro\u0161irio ih u drugom radu koji se pojavio otprilike godinu dana ili dve nakon ovog.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U jo\u0161 jednom eksperimentu, istra\u017eivali smo kako botovi mogu uticati na grupnu kreativnost. [00:18:07] jer pronala\u017eenje novih ideja je te\u0161ko. Teorija i eksperimenti sugeriraju da grupe mo\u017eda mogu bolje da identifikuju i o\u010duvaju inovacije od pojedinaca deljenjem svojih otkri\u0107a.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, inovacija unutar grupa se suo\u010dava sa svojim izazovima, uklju\u010duju\u0107i grupnu pomisao. Tako je? Ako okupljate grupu ljudi, oni se mogu prerano usmeriti na suboptimalnu ideju.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ili mo\u017eete zamisliti, trebali biste zamisliti, da grupa ljudi mo\u017eda kolektivno ima ve\u0107u mudrost, mo\u017eda mogu smisliti vi\u0161e ideja. Na primer, ako damo grupi ljudi zadatak da usavr\u0161i ribarsku \u0161tapu, znate, prva osoba mo\u017ee re\u0107i, za\u0161to ne stavimo udicu na kraj nekog konca? A zatim osoba dr\u017ei konac s udicom. I neko ka\u017ee, za\u0161to ne stavimo \u0161tap uz konac? Oh, to je sjajna ideja. Tako oni kombinuju svoje znanje i rade to. A neko ka\u017ee, pa, mamac s udicom pluta na povr\u0161ini. Hajde da dodamo talas da ide dole. Pa, sada ide previ\u0161e duboko. \u0160ta kada dodamo boju kako bismo znali gde je i tako dalje. I tako ljudi inoviraju, dele znanje me\u0111u sobom, \u010duvaju znanje kroz vreme, [00:19:08] i dobijate te kulturne artefakte koji su spojeni proizvod vi\u0161estrukih ljudi koji dele ideje i budu kreativni.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deleli smo da kreiramo igru u kojoj grupe ljudi pretra\u017euju pejza\u017e za optimalnom idejom. Odlu\u010dili smo da koristimo imenice kao posrednika za ideje. Uzimamo 20.000 imenica iz klasi\u010dnog korpusa re\u010di za kompjutersku nauku. Dakle, uzeli smo 20.000 imenica. Udaljenost izme\u0111u ovih imenica mogla je da se defini\u0161e metrikom kosinusne sli\u010dnosti. Mo\u017eete zamisliti hiperdimenzionalni vektorski prostor u kojem je ma\u010dka sli\u010dnija psu nego stolu. Na\u010din na koji su to uradili je da su posmatrali koliko \u010desto su re\u010di ma\u010dka i pas zajedno pojavljuju na veb sajtovima. Tako su imali univerzum veb sajtova i univerzum od 20.000 imenica. Rekli su da se ove dve imenice \u010desto zajedno pojavljuju, dok se ove druge dve ne pojavljuju \u010desto zajedno. Kreirali su vektorski prostor od 300 dimenzija. [00:20:08] Sada mo\u017eete opisati koliko su sli\u010dne bilo dve imenice. Odlu\u010dili smo da koristimo imenice kao posrednika za ideje. Uzimamo ovih 20.000 imenica. Zatim biramo set imenica. Zamislite da smo izabrali jednu imenicu, ali smo izabrali set. Jednu imenicu nasumi\u010dno iz svih ovih, kao \u0161to je braggadocio, na primer, bila je imenica. Tako da smo izabrali braggadocio. I ka\u017eemo da je to savr\u0161ena ideja koju \u017eelimo da ova grupa ljudi prona\u0111e. A zatim sve imenice koje su blizu braggadocio ispadnu u ovom vektorskom prostoru. Dakle, imate vrhunski imenicu koja dobija najvi\u0161e poena, 20.000 poena, i sve ostale imenice su daleko. I stavili smo ljude u ovaj sistem i rekli im, prona\u0111ite ovu re\u010d. Ne govorimo im re\u010d. A zatim im ka\u017eemo vrednost poena re\u010di. Tako da po\u010dinju da poga\u0111aju. I dok poga\u0111aju, dobijaju povratne informacije. I ka\u017eu, ah, ova re\u010d ima vi\u0161e poena od druge re\u010di. I pribli\u017eavaju se i po\u010dinju da dele znanje jedni s drugima. Poku\u0161avaju da budu kreativni kako bi re\u0161ili problem.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaki imenica je povezana s drugima u semanti\u010dkom prostoru ili neure\u0111enom pejza\u017eu. [00:21:10] Imali smo 18 razli\u010ditih ciljanih imenica, kao da smo izvukli vrh iz pejza\u017ea ovih 20.000 imenica na 18 razli\u010ditih lokacija u 18 razli\u010ditih pejza\u017ea. Ove imenice su bile namerno neobi\u010dne, poput bratoubistva, u\u0161ice, sarkoma, kartografija i tako dalje. Zatim smo sproveli eksperimente koji su uklju\u010divali nekoliko uslova gde su ljudi bili sami poku\u0161avaju\u0107i da navigiraju pejza\u017eom, gde su ljudi bili u grupama rade\u0107i zajedno na navigaciji pejza\u017eom, ili gde su ljudi bili u grupama, ali su tako\u0111e imali neke botove koji su poku\u0161avali da im pomognu da budu kreativni. Botovi su funkcionisali jer su mogli da prenose informacije iz jedne regije mre\u017ee u drugu komuniciraju\u0107i jedni s drugima. Na primer, bot broj dva mogao je da prenese re\u010d nebo ili auto botu broj jedan. Tako da je ovo primer mre\u017ee.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mi ubacujemo ljude. Kvadratne ta\u010dke su botovi. Ovaj bot ima \u010detiri interakcije, a ovaj bot ima, ne znam, \u0161est ili sedam interakcija. Ljudi na po\u010detku po\u010dinju da poga\u0111aju. [00:22:12] Oni nemaju nikakvu osnovu za poga\u0111anje u prvom krugu igre. Poga\u0111aju nebo, auto, zeca, pacova, psa, ma\u010dku, sto. Kao da vas pitam, izaberite imenicu da pogodite, vi biste odabrali ku\u0107u ili sunce ili mesec ili ma\u010dku ili psa ili neku malu tipi\u010dnu imenicu. I sada im se govori vrednost poena, koliko je re\u010d pacov, pas, ma\u010dka, sto i tako dalje sli\u010dna re\u010di sarcoma. I oni dobijaju vrednost poena tih imenica u odnosu na ciljnu imenicu, koja je sarcoma. A zatim se te vrednosti poena objavljuju. I onda ovaj bot mo\u017ee da pogleda vrednosti poena ljudi oko njega i mo\u017ee da prenese ili slu\u010dajan izbor ovom botu ili najvi\u0161u ili najni\u017eu vrednost poena, neka vrsta tajne komunikacije koja \u0161iri informacije iz jednog dela grupe ljudi koja poku\u0161ava da re\u0161i problem u drugi deo. Dakle, hajde da pogledamo nekoliko primera da bismo to pojasnili, jer ovo mo\u017ee biti te\u0161ko razumeti. Ljudi su igrali ovu igru oko 25 krugova. I evo kosinusne sli\u010dnosti s ciljnim imenom, \u0161to je re\u010d fratricide. U redu, dakle, tu je 20.000 imenica. [00:23:13] Fratricide ima 20.000 poena. A druge re\u010di imaju druge poene. A evo i jednog pojedinca, osobe koja poga\u0111a sama. Dakle, njihovo prvo poga\u0111anje je bit. I govore im koliko je sli\u010dna re\u010d bit re\u010di fratricide. A zatim njihovo slede\u0107e poga\u0111anje je ro\u0111enje. I dobijaju veliki porast u kosinusnoj sli\u010dnosti, jer mo\u017eete zamisliti da je re\u010d ro\u0111enje bli\u017ea re\u010di fratricide nego re\u010d bit. U redu? A zatim poga\u0111aju. Slede\u0107e poku\u0161avaju sa novcem. To je jo\u0161 gore. Tada poku\u0161aju s majmunom. To je jo\u0161 gore. Provere. Obavljaju provere zdravlja. Poku\u0161aju sa ro\u0111enjem. Ponovo raste. Tada poku\u0161aju sa bebom. To nije lo\u0161e poga\u0111anje. Ro\u0111enje do bebe. Ali beba ih udaljava od fratricide. A zatim dama i tako dalje. I navigiraju. I poga\u0111aju. I poga\u0111aju. I poga\u0111aju. I na kraju ne dobijaju ni\u0161ta blizu fratricide. Sada u ovoj drugoj situaciji imamo grupu ljudi, ali bez botova. I sada ljudi mogu, pored svojih poga\u0111anja, videti poga\u0111anja ljudi oko sebe. I nadograditi ideje drugih. U redu? Stvoreno. Kao da zajedno prave \u0161tap za pecanje. [00:24:13] Tako ova osoba, njihovo prvo poga\u0111anje je pas. Ali njihovo slede\u0107e poga\u0111anje je \u0161tit. Mo\u017eete videti da je \u0161tit bli\u017ee fratricide nego pas. I ova osoba poga\u0111a i poga\u0111a i dobija povratne informacije od svojih kom\u0161ija. I na kraju dolazi sve bli\u017ee. Zavr\u0161ava sa re\u010dju protivnik. U redu? zapravo, vojnik je bio njegov najbolji odgovor. Imao je najvi\u0161u vrednost poena tokom svog putovanja.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, kako je dodavanje botova imalo zna\u010daj? Ovo ponovo pokazuje sa\u017eetak rezultata. Na x-osi je runda. Na y-osi je srednja kosinusna sli\u010dnost u ovom hiper-dimenzionalnom vektorskom prostoru, \u0161to je mera grupne performanse. A ovde je grupa ljudi koja deluje, poga\u0111a samostalno. Dakle, ljudi koji poga\u0111aju sami ne rade ba\u0161 najbolje, zar ne? Oni, znate, to je samo sre\u0107a da li mogu nekako, ili, znate, neka uro\u0111ena sposobnost svakog pojedinca. Postaju malo bolji s vremenom, bli\u017ee se. Sve grupe su bolje od solo poku\u0161aja. I ovo je stara poznata stvar. Grupa ljudi je kreativnija od sli\u010dnog broja samostalnih prakti\u010dara. Ali ono \u0161to otkrivamo je da, ako dodamo najli\u010dnijeg bota, bota koji gleda svoje kom\u0161ije, [00:25:17] i saznaje, \u0161ta je njihov lokalni konsenzus ovde? Moji ljudi \u010dini se da misle da je ovo dobra re\u010d. A zatim to prosledi bota na udaljenom delu mre\u017ee. Taj bot je zna\u010dajno pobolj\u0161ao performanse ove grupe ljudi da naprave otkri\u0107e. Trebalo bi da mo\u017eete da zamislite kako bi ovo moglo funkcionisati u grupi in\u017eenjera ili bilo kojih drugih radnika u oblasti znanja. Kako, na primer, mo\u017eete efikasno distribuirati znanje, izbegavaju\u0107i grupno razmi\u0161ljanje i podsti\u010du\u0107i kreativnost, dizajniranjem botova koji poma\u017eu ljudima da pomognu sebi. Ovaj bot ovde nema mozak. Ne, ne sugeri\u0161e sam ideje. Samo poma\u017ee ljudima da \u0161ire ideje me\u0111u sobom.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, jednostavni AI agenti sa razumljivim pona\u0161anjem mogu pobolj\u0161ati kapacitet za kreativna otkri\u0107a u ljudskim grupama deljenjem ideja oko kojih postoji lokalni konsenzus u jednom delu grupe s ljudima u udaljenom delu grupe. I kao rezultat toga, grupa mo\u017ee bolje performirati.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada smo tako\u0111e po\u010deli da eksperimenti\u0161emo sa fizi\u010dkim sistemima. Dodali smo humanoidne i nehumanoidne robote [00:26:19] opremljene jednostavnom ve\u0161ta\u010dkom inteligencijom u interakcije u\u017eivo izme\u0111u ljudi i pokazali kako im to mo\u017ee olak\u0161ati saradnju tako \u0161to \u0107e im pomo\u0107i da prevazi\u0111u trenja ili nemogu\u0107nost saradnje u svojim interakcijama. Jedan od mojih omiljenih primera je eksperiment koji sam uradio sa svojom biv\u0161om studentkinjom, Maggie Traeger, koja je sada asistenta profesorica na Notre Dameu, i to je ovaj eksperiment. U ovom eksperimentu, uzeli smo troje pravih ljudi koji su do\u0161li u laboratoriju i humanoidnog robota. Dizajnirali smo malu igru, igru sa \u017eelezni\u010dkom prugom, koja se igra na tablet ra\u010dunaru, a ova grupa ljudi i robot imali su zadatak da postave \u017eelezni\u010dku prugu od ta\u010dke A do ta\u010dke B, kao male \u017eeleznice iz filma Tomas the Tank Engine. Zatim smo im dali nekoliko delova koje su mogli da biraju na tabletu, kao \u0161to su ravni i zakrivljeni delovi. Me\u0111utim, povremeno smo ih doveli u zabludu, iako je izgledalo da ima me\u0161avine delova i da bi teoretski mogli da pre\u0111u od ta\u010dke A do ta\u010dke B, zlo\u0107udno smo to osmislili tako da nije bilo pravog broja zakrivljenih delova da im omogu\u0107i da pre\u0111u od ta\u010dke A do ta\u010dke B. [00:27:21] Nisu mogli to da urade. Nisu mogli da re\u0161e problem, a da to ne znaju. U redu? Dakle, prvo bi svaka osoba imala svoj red da postavi deo pruge, zatim slede\u0107a osoba, i slede\u0107a osoba. Radili su zajedno da pove\u017eu ta\u010dku A sa ta\u010dkom B na svojim tabletima.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I ono \u0161to smo uradili u ovom eksperimentu je da smo manipulisali, i oni su igrali 30 rundi ove igre u ovom virtuelnom svetu, i imali smo 51 grupu, manipulisali smo stilom razgovora robota, specifi\u010dno da li je robot izra\u017eavao ranjivost priznaju\u0107i gre\u0161ku. Tako je robot rekao, znate, napravio sam gre\u0161ku. Ili je robot pri\u010dao tate viceve. Pretpostavljam da svi znaju \u0161ta su tate vicevi. U redu. Tako\u0111e smo imali robota koji je pri\u010dao, ina\u010de, to je kulturni univerzal, kao \u0161to su antropolozi u Amazoniji prou\u010davali indijanske narode, i o\u010devi tamo tako\u0111e pri\u010daju tate viceve. A deca se pitaju, ne mogu da verujem kako su o\u010devi glupi vicevi. U svakom slu\u010daju, postoji teorija o tome \u0161ta tate vicevi zna\u010de, da na neki na\u010din oja\u010daju decu. Ovo je teorija. U redu. Ali to je ve\u0107 druga tema. U svakom slu\u010daju, imali smo na\u0161e robote da pri\u010daju tate viceve ili izraze ranjivost. [00:28:21] A ono \u0161to nas je zanimalo je da otkrijemo da li promene u govoru robota imaju mo\u0107 da ne samo da uti\u010du na to kako ljudi komuniciraju s robotima, ve\u0107 i kako ljudi komuniciraju jedni s drugima. I jo\u0161 jednom, ovo nudi perspektivu modifikacije socijalnih interakcija uvo\u0111enjem ve\u0161ta\u010dkih agensa u hibridne sisteme ljudi i ma\u0161ina.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Evo mali primer o tome, oh, i nisam vam rekao rezultate. Evo, kada imamo, ovi, debljina ovih linija, postavili smo video kamere da pratimo ko razgovara sa kim i koliko razgovaraju. A debljina ovih linija pokazuje koliko osoba dva razgovara sa osobom jedan i tako dalje. Osoba jedna ne pri\u010da mnogo sa robotom. To je tanka linija. Kada imate neutralne robote, dobijate ovaj obrazac. Ali kada imate ranjivog robota, sve te linije postaju deblje i izjedna\u010davaju se. Dakle, otkrili smo da je ranjivi robot pove\u0107ao jednakost govora me\u0111u ljudima, pove\u0107ao obim govora me\u0111u ljudima i zapravo, u odvojenim rezultatima, [00:29:22] pove\u0107ao zadovoljstvo ljudi u toj vrsti okru\u017eenja.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A evo samo jednog isje\u010dka iz dva razli\u010dita kruga koji ilustruju da robot prvo govori na neutralan na\u010din, u pasivnom glasu, \u0161to mnogo ne uti\u010de na ljudsku komunikaciju. Robot ka\u017ee, na vrlo Reagan-ovski na\u010din, napravljena je gre\u0161ka.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali u slede\u0107em krugu, robot ka\u017ee, napravio sam gre\u0161ku. I samo mo\u017eete posmatrati \u0161ta se ovde de\u0161ava. Hajde da vidimo mo\u017eemo li ovo da pokrenemo. (25 sekundi pauze) Dakle, tokom mnogih, mnogih desetina proba, ovo je vrsta obrasca koju nalazimo. Dakle, jednostavna manipulacija, jednostavna manipulacija u govoru robota menja kako ljudi me\u0111usobno komuniciraju. [00:30:25] I ne, pretpostavljam, ne treba mnogo ma\u0161te da se zamisli kako ceo na\u010din na koji dizajniramo na\u0161e chat bote i sve ostalo mo\u017ee uticati ne samo na primer sa Aleksom koji sam vam doneo na po\u010detku, kako se tretiramo. \u010cini se da se ljudi vi\u0161e me\u0111usobno poveravaju i imaju vi\u0161e zabave u ovoj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada ovde jo\u0161 uvek, i mislim da je ovo poslednji eksperiment koji \u0107u vam pokazati a zatim \u0107u zavr\u0161iti, u jo\u0161 jednom eksperimentu, razvili smo nov pametni fizi\u010dki sistem za testiranje takvih dru\u0161tvenih i zaista eti\u010dkih efekata jednostavnih tipova ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Po\u0161to, s obzirom na prirodu problema kolektivnog delovanja, uklju\u010divanje ve\u0161ta\u010dke inteligencije u ljudske grupe moglo bi paradoksalno i nenamerno potisnuti postoje\u0107e korisne dru\u0161tvene norme kod ljudi, kao \u0161to su one vezane za saradnju i altruizam koje smo kao vrsta razvili. Tako da imamo stotine hiljada godina prirodne selekcije koje deluju na nas kako bismo postali sposobni da re\u0161avamo probleme kolektivnog delovanja. Tako je pitanje, pa, ako deo te agencije delegiramo ma\u0161inama, da li \u0107emo izgubiti sposobnost da radimo zajedno na re\u0161avanju tih problema? [00:31:32] Ho\u0107emo li po\u010deti da se oslanjamo na ove ma\u0161ine, i tako sada degradiramo na\u0161u uro\u0111enu sposobnost da sara\u0111ujemo i koordiniramo i stvaramo itd.? Tako da smo u ovom eksperimentu, u saradnji sa Hirom Shiratom na CMU, jo\u0161 jednim biv\u0161im studentom mog diplomskog, izgradili platformu koja je uklju\u010divala dva mala Raspberry Pi opremljena mala mehani\u010dka vozila, i povezali smo je sa nekim softverom koji imamo, a koji nam omogu\u0107ava da organizujemo online eksperimente na ogromnoj skali. Tako da su ljudi bili u svojim domovima, i dodeljeni su im jedan od ovih automobila, i vozili su te automobile jedni prema drugima,<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">i nateravno da su igrali igru piletine. Dakle, u piletini, znate, kao, ko br\u017ee stigne s jedne strane na drugu, pobedi. Tako da ste motivisani da ne popu\u0161tate drugome. Ali ako oboje odlu\u010dite da ne popu\u0161tate, onda se sudarite, i oboje dobijate najgori ishod. Tako da bi ljudi u ovoj situaciji, ako igrate ponavljanu igru piletine, brzo nau\u010dili da se smenjuju. Ovaj put je tvoj red da pro\u0111e\u0161 pravo, ja \u0107u se povu\u0107i i pustiti te, ali slede\u0107i put ti se povla\u010di\u0161 i pu\u0161ta\u0161 mene da pro\u0111em pravo. [00:32:35] Ako smo sebi\u010dni, samo se nastavljamo sudarati jedni s drugima, uni\u0161tavaju\u0107i se iznova i iznova, ili glupo, oboje skrenemo, i nijedan ne dobija korist od prolaska pravo. Dakle, u ovoj situaciji, \u017euti auto odlu\u010duje da se povu\u010de, plavi auto jednostavno nastavlja bez prepreka sve do druge strane.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koristili smo 300 u\u010desnika i 150 parova, a pla\u0107eni su u zavisnosti od toga koliko brzo su pre\u0161li na drugu stranu. Zatim smo dodali malo ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Dodali smo pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gde se, kada je do\u0161lo do upozorenja o blizini, automobil ko\u010dio i pru\u017eio vam \u0161ansu da odlu\u010dite, e, trebam da se sklonim i pustim ovog drugog da pro\u0111e, ili obrnuto. Ili smo dodali pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, \u0161to zna\u010di da je u trenutku kada je pri\u0161ao drugom automobilu, jednostavno skrenuo, u redu? Tako\u0111e smo dodali minimalnu funkciju komunikacije, gde su ljudi mogli re\u0107i hvala, ili ne\u0161to sli\u010dno. Samo minimalna komunikacija. Najpre smo pokazali da je pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju, gde se automobili zaustavljaju na fiksnoj udaljenosti pre sudara, pove\u0107ala ljudsku altruizam. [00:33:38] To jest, ustupanje put ljudima, kao \u0161to ovde radi \u017euti automobil. Dakle, dodavanje malo ve\u0161ta\u010dke inteligencije za pomo\u0107 pri automatskom ko\u010denju olak\u0161alo je ljudima da zajedni\u010dki rade i sara\u0111uju u ovoj situaciji. \u0160tavi\u0161e, omogu\u0107avanje ljudima da komuniciraju dodatno im poma\u017ee da postignu uzajamne ustupke u uslovima automatskog ko\u010denja. S druge strane, pomo\u0107 pri automatskom upravljanju, gde se automobil jednostavno skrenuo, potpuno je inhibirala pojavu reciprociteta me\u0111u ljudima u korist maksimizacije li\u010dnog interesa. Ljudi jednostavno prepu\u0161taju svoju moralnu agenciju. Vi\u0161e se ne uzrujavaju. Prosto daju ma\u0161ini da se ponovo skrene i odustaju, u redu? Tako su sve uro\u0111ene eti\u010dke sposobnosti koje su ljudi imali sada uklonjene dodavanjem ve\u0161ta\u010dke inteligencije u uslovima automatskog upravljanja, ali su pobolj\u0161ane u uslovima automatskog ko\u010denja. Ovo bi tako\u0111e trebalo da vas natera na razmi\u0161ljanje. Trebalo bi da pomislite, oh Bo\u017ee, svaka mala gre\u0161ka koju napravimo kada programiramo ove ve\u0161ta\u010dke agenti mo\u017ee imati dobre ili lo\u0161e efekte na prirodne sklonosti ljudi.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sposobnost ljudi da sara\u0111uju, menjaju se i deluju altruisti\u010dki mo\u017ee se oslabiti, \u0161to na kraju mo\u017ee dovesti do lo\u0161ih kolektivnih i individualnih ishoda. [00:34:46] I zapravo, u kratkim crtama, AI mo\u017ee dovesti do vrste moralne lenjosti. (..) Evo jednog poslednjeg primera trajne promene nakon izlaganja AI u hibridnim sistemima. I to je tako\u0111e primer kako prisustvo AI mo\u017ee promeniti me\u0111uljudske interakcije, \u010dak i nakon \u0161to AI vi\u0161e nije u\u010desnik u tim interakcijama. Dakle, 2016. godine, DeepMind je razvio AlphaGo, i te iste godine, ovaj AI agent se takmi\u010dio protiv Lee Sedola, izvanrednog svetskog \u0161ampiona iz Koreje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gledao sam me\u010d. Ne mogu da igram Go, ali ga smatram veli\u010danstvenom igrom. Moj sin igra Go. (.) A stvarno sam navijao za Lee Sedola. Lee Sedol je kao heroj u Koreji, kao \u0161to bi imali, znate, velike sportiste na na\u0161im Wheaties kutijama i sli\u010dnim stvarima. Kao, njegova slika se nalazi na pakovanjima nudli i na pakovanjima \u017eitarica. Mislim da je veli\u010danstveno \u0161to u Koreji neki pametan momak poput mene postaje, znate, vi\u0111en kao va\u017ena osoba, u redu? Tako da je on veoma popularan u Koreji. I izlazi za prvi me\u010d, a previ\u0161e je samouveren. [00:35:47] Mogu da primetim da je previ\u0161e samouveren. I gubi od ma\u0161ine, a zatim se izvinjava svojim navija\u010dima. Ka\u017ee: izvinjavam se. Igra se pet me\u010deva. Bolji je najbolji od tri od pet. Zatim igra drugi me\u010d i ponovo gubi. A sada postaje ozbiljan. Tada igra tre\u0107i me\u010d i gubi. Izgubio je takmi\u010denje.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I mogli ste na neki na\u010din da vidite publiku, a komentatori su se divili sposobnosti ma\u0161ine da igra Go, izvode\u0107i te \u010dudne i lepe poteze, od kojih su neki kasnije otkriveni da su odigrani jer imamo zapise jo\u0161 iz davnina o Go me\u010devima koji su igrani na kineskom carskom dvoru. I mogli su da prona\u0111u, oh, moj Bo\u017ee, ovo je srednjovekovni potez koji je ma\u0161ina izvela. Nismo ga videli tako dugo.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I onda se Lisa Dahl vra\u0107a na \u010detvrtoj igri, i pobedi. (..) I plakao sam. Bio sam tako sre\u0107an. (..) Zato \u0161to je imao ma\u0161inu, zna\u0161, vratio se za moju vrstu, i pobedio je prokletu ma\u0161inu. Kao, na herojskom, kao, nisam mogao da shvatim, kao, mo\u0107 mozga koja je morala biti potrebna da bi Lisa Dahl to uradio. [00:36:49] Bio sam ekstati\u010dan u tom trenutku, i tako ponosan na njega \u0161to se i dalje trudio, \u010dak i nakon \u0161to je izgubio me\u010d.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sada, ono \u0161to je zanimljivo je kada je Lisa Dahl intervjuirana kasnije, Lisa Dahl je rekla da se njen na\u010din igre promenio nakon me\u010da. Dakle, jo\u0161 jednom, AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi, u redu? Menja na\u010din na koji igra zbog kontakta. A kasnije su druga istra\u017eivanja drugih nau\u010dnika prou\u010dila profesionalne Go igra\u010de i analizirala srednju kvalitetu odluka. Postoji neki standard u Go-u za procenu kvaliteta poteza, i srednja novost, kao \u0161to je koliko je potez neobi\u010dan. I otkrili su da kada AlphaGo pobedi ljudskog svetskog \u0161ampiona 2016. godine, \u0161irom sveta, Go igra\u010di po\u010dinju da prave bolje i inovativnije poteze, u redu? Dakle, svi ljudi koji igraju Go me\u0111u sobom su se promenili zbog toga \u0161to je AlphaGo dodat. AI poma\u017ee ljudima da pomognu sebi. Tako da nastavljamo da radimo na dizajnu i dodavanju jednostavnih botova za ovakve i druge situacije koje uklju\u010duju dru\u0161tvene dileme i probleme kolektivne akcije. [00:37:55] Gledamo kako botovi mogu uticati na koordinaciju, saradnju, komunikaciju, kreativnost, poverenje, navigaciju, deljenje i evakuaciju. U na\u0161em laboratoriji, ne fokusiramo se na super pametan AI, poput LLM-ova ili AlphaGo-a, kako bismo zamenili ljudsku kogniciju, ve\u0107 radije na glupom AI kako bismo dopunili ljudsku interakciju. Ne poku\u0161avamo da izumimo super pametan AI da bismo zamenili ljudsku kogniciju. Izumljavamo glupi AI da bismo dopunili ljudsku interakciju. A na\u0161 AI mo\u017ee da bude glup jer su ljudi pametni. Na\u0161 AI je poput platine dodate u reakciju organske hemije. On je samo katalizator. Sve \u0161to nam treba je katalizator da pomogne grupi ljudi da postanu bolji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I naravno, va\u017eno je priznati da je suprotno tako\u0111e mogu\u0107e. Socijalna ve\u0161ta\u010dka inteligencija mo\u017ee se koristiti za nano\u0161enje \u0161tete grupama ljudi. Ali na\u0161 pristup nudi niz drugih tehni\u010dkih i konceptualnih prednosti. Prvo, ovi jednostavni botovi su razumljivi i jasno ilustruju \u0161ire mo\u0107i i mogu\u0107nosti. Za razliku od LLM-a, koji su crna kutija i ne zna\u0161 \u0161ta rade, mogu ti ta\u010dno re\u0107i \u0161ta na\u0161 bot radi. [00:38:58] On pravi buku. Sklapa uvode. Prenosi poruke na ovu vrlo specifi\u010dnu na\u010din. I drugo, na\u0161i kontrolisani eksperimenti sa botovima mogu tako\u0111e pru\u017eiti uvid u to kako bi ljudsko pona\u0161anje moglo korisno da se menja. Drugim re\u010dima, mogu ovo iz laboratorije da prenesem i mogu nau\u010diti grupu ljudi da rade ono \u0161to su na\u0161i botovi radili. Na neki na\u010din, ne mo\u017ee\u0161 lako nau\u010diti grupu ljudi da rade ono \u0161to je ChachiPT ovde uradio. Ne znamo \u0161ta ChachiPT radi, ali zna\u0161 \u0161ta oni rade u na\u0161oj situaciji.<\/p>\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deleo bih da zavr\u0161im, ovo je moja poslednja slajd, metaforom. Razmislite o ova dva objekta. Obojica su napravljena od ugljenika. Ako pove\u017eete atome ugljenika na jedan na\u010din, dobijate grafit, koji je mekan i taman. Ako iste atome ugljenika pove\u017eete na drugi na\u010din, dobijate dijamant, koji je tvrd i jasan. Postoje dve klju\u010dne intelektualne ideje ovde. Prvo, ove osobine meko\u0107e, tame, tvrdo\u0107e i jasno\u0107e nisu osobine atoma ugljenika. To su osobine skupa atoma ugljenika. I drugo, koje osobine dobijate zavisi od toga kako pove\u017eete atome ugljenika jedni s drugima. Ako iste atome ugljenika pove\u017eete na jedan na\u010din, dobijate jedan skup osobina. [00:40:01] Pove\u017eite ih na drugi na\u010din, dobijate potpuno druga\u010diji skup osobina. Sli\u010dno tome, priroda na\u0161ih veza uti\u010de na osobine na\u0161ih dru\u0161tvenih grupa. To su veze izme\u0111u ljudi koje mogu u\u010diniti celinu ve\u0107om od zbira njenih delova. Nove osobine, kao \u0161to su saradnja i nasilje, inovacija i produktivnost, poverenje i nepovjerenje, istina i la\u017e, bogatstvo i siroma\u0161tvo, zdravlje i sre\u0107a, mogu nastati i \u0161iriti se zbog veza, zbog obaveza izme\u0111u ljudi, a ne nu\u017eno samo zbog samih ljudi. U stvari, na\u0161e iskustvo sveta zavisi od strukture i funkcije mre\u017ea oko nas, blizu i daleko. A na\u0161a vrsta je evoluirala da bude takva. Ne bi nas trebalo iznenaditi da \u0107emo odgovoriti na AI u na\u0161oj sredini. Hvala vam puno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nikola Kristakis: [00:00:05] U redu, ljudska bi\u0107a su deo socijalnih mre\u017ea, i te mre\u017ee se pridr\u017eavaju vrlo specifi\u010dnih matemati\u010dkih, biolo\u0161kih i socijalnih principa. I sve vi\u0161e dodajemo ve\u0161ta\u010dku inteligenciju u obliku online agenata i fizi\u010dkih robota me\u0111u nama koji interaguju s nama kao da su socijalna bi\u0107a. Ovi agenti koje \u0107emo dodavati na\u0161im sistemima kre\u0107u&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_kad_blocks_custom_css":"","_kad_blocks_head_custom_js":"","_kad_blocks_body_custom_js":"","_kad_blocks_footer_custom_js":"","_kad_post_transparent":"","_kad_post_title":"","_kad_post_layout":"","_kad_post_sidebar_id":"","_kad_post_content_style":"","_kad_post_vertical_padding":"","_kad_post_feature":"","_kad_post_feature_position":"","_kad_post_header":false,"_kad_post_footer":false,"_kad_post_classname":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[742],"tags":[],"class_list":["post-3316","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-742"],"taxonomy_info":{"category":[{"value":742,"label":"Kultura &amp; Edukacija"}]},"featured_image_src_large":false,"author_info":{"display_name":"BoltAdmin","author_link":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/author\/boltadmin\/"},"comment_info":"","category_info":[{"term_id":742,"name":"Kultura &amp; Edukacija","slug":"%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%b0-%d0%b8-%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d0%b5","term_group":0,"term_taxonomy_id":742,"taxonomy":"category","description":"jezik, istorija, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmena, univerziteti, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anstvo","parent":0,"count":2,"filter":"raw","cat_ID":742,"category_count":2,"category_description":"jezik, istorija, obrazovanje, medijska pismenost, kulturna razmena, univerziteti, inicijative, javna filozofija, identitet i gra\u0111anstvo","cat_name":"Kultura &amp; Edukacija","category_nicename":"%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%b0-%d0%b8-%d0%be%d0%b1%d1%80%d0%b0%d0%b7%d0%be%d0%b2%d0%b0%d1%9a%d0%b5","category_parent":0}],"tag_info":false,"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3316"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3316\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bolteuropa.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}